Tko sve vara državu i na koje načine? Prema podacima Porezne uprave, to čini gotovo 60 posto poduzetnika koje je posjetila inspekcija ove godine. Krimen im nije samo neizdavanje računa, a koliko su platili za svoje prekršaje i kako protiv sive zone u kojoj su žrtve i građani?
Šišanje, pranje, feniranje. Sve se u cijenu uračuna, a račun često – tko šiša!
Vlasnik frizerskog salona Stanko Škarupka kazao nam je kako je vjeruje da je poreznu teže varati u centrima gradova zbog učestalih kontrola.
“U centrima gradova ja vjerujem da je to manje moguće, jer su veće i češće kontrole”, kazao je.
Iz Stankova se salona izlazi i s frizurom, i računom.
U radu s gotovinom malverzacije su puno lakše nego kod plaćanja karticama.
“Ja mislim da u manjim mjestima gdje nema toliko POS uređaja, gdje je mogućnost plaćanja samo gotovinom i onda tu postoji veća mogućnost da se ne izdaju računi”, dodao je.
Čak dva od tri obveznika fiskalizacije koje je posjetila inspekcija na neki su način varala državu.
“U neuređenoj državi, svi su neuređeni”, istaknula je pak Zagrepčanka Ljiljana.
“Znam masu ljudi koji ne uzimaju račune. Dobro je majstoru, dobro i meni. Ja dobijem jeftinije, majstoru država ne uzme ono što mu ne bi smjela uzimati jer taj majstor od države nije dobio ništa”, kazao nam je Mario iz Zagreba.
Prema podacima Porezne uprave, lani je obavljeno gotovo 3 tisuće nadzora i izrečeno kazni više od 800 tisuća eura. U prvih šest mjeseci ove godine inspektori su pokucali na gotovo 3 i pol tisuće vrata poduzetnika i ispisali novčane kazne veće od 940 tisuća eura.
Neizdavanje računa nije jedini problem. Ne prijavljuje se ni cjelokupan promet i novac se ne polaže na račun.
“Pa onda oni traže motiv kako taj novac koji nije čist dalje utrošiti, pa ga onda koriste i za isplatu plaće radnicima za onaj dio koji nije prijavljen kroz redovne tokove kao plaće radnika. Radnicima onda mogu isplatiti nešto veći iznos i zapravo opet dolazimo do win-win situacije za jednu i drugu stranu”, objasnio nam je Ivan Čevizović, porezni savjetnik.
Pa nerijetko plaćanje poreza izbjegavaju i oni koji usluge daju, i oni koji ih zaprimaju.
“Građani nemaju povjerenje da će za svoj porez dobiti poštenu i kvalitetnu javnu uslugu, kao što to imaju građani sjeverne i srednje Europe, i treće što moramo naglasiti je previsoka razina, i to sva istraživanja pokazuju, poreznoga opterećenja”, kazao nam je Damir Novotny, ekonomski analitičar.
“Ozbiljna porezna reforma, kao i rasterećenje poduzetnika što već dugi niz godina zazivamo, zasigurno bi smanjila to crno tržište, odnosno na crno isplata plaća kao i da se neke stvari ne prijavljuju i da se tako oštećuje država”, smatra glavna tajnica udruge Glas poduzetnika Branka Prišlić.
Neizdavanje računa donosi manji trošak potrošačima i veću zaradu poduzetnicima. Sve na uštrb državnog proračuna.
“Novija istraživanja pokazuju da se radi o 28 posto BDP-a i to se mjeri u milijardama eura. Hrvatski bruto-domaći proizvod je negdje oko 45 milijardi eura, dakle jedna trećina je u sivoj zoni i ne plaćaju se računi”, dodao je Novotny.
Iz Porezne poručuju da neće biti milosti. Borba protiv sive ekonomije ide dalje, donosi RTL Danas.hr.
