Umirovljeničke udruge još od travnja traže isplatu pomoći starijim sugrađanima u koronakrizi, no tek su sada započeli pregovori o covid dodatku, ali ekonomisti upozoravaju da će netko to morati i platiti
Ekonomska kriza uzrokovana pandemijom koronavirusa traje već gotovo godinu dana. Država je reagirala s potporama za očuvanje radnih mjesta i za tvrtke koje su ostvarile ogroman pad prihoda u odnosu na 2019. godinu. No, u sjeni sve pomoći koja se dijelila usprkos drastičnim padovima BDP-a i sve praznijoj državnoj blagajni, ostala je jedna od najbrojnijih populacija domaćeg stanovništva – umirovljenici. Prema posljednjim podacima Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, mirovine su u siječnju isplaćene za 1.241.085 osoba. S druge strane, imamo 1.536.300 osiguranika, odnosno osoba koje uplaćuju u mirovinski sustav, piše Net.hr
Umirovljeničke udruge krenule su s Vladom u pregovore oko isplate covid dodatka. Radi se o jednokratnoj pomoći za umirovljenike koju traže udruge koje zastupaju ovu populaciju i to u iznosu od 50 do 150 eura. Najviše bi dobili oni čije su mirovine ispod linije siromaštva, odnosno 2710 kuna. Takvih je u Hrvatskoj više od 880.000. Sto eura bi trebalo sjesti na račune onih s mirovinama između 2710 i 5000 kuna, dok bi 50 eura dobili samci s više od 5000 kuna mirovine. U medijima se spominjao i iznos od 200 eura, ali u Vladi kažu kako takav iznos – nije realan.
Na tragu je to socijalnih mjera koje su već poduzele susjedne države. Slovenski umirovljenici su tako u 2020. godini dobili jednokratnu solidarnu naknadu u rasponu od 130 do 300 eura, ovisno o visini svoje mirovine. Najsiromašniji umirovljenici u Crnoj Gori dobili su 50 eura jednokratno, na Kosovu 30 dolara, u Srbiji svi građani 100 eura, a umirovljenici i još dodatnih 35 eura. Talijani su građanima dijelili vaučere za hranu od 400 eura. Dio tih zemalja isplatio je potpore i u ovoj godini.
“Mi smo još u travnju tražili isplatu mjesečnog dodatka. Iznosi bi bili manji po mjesecu, ali bi na kraju godine zbirno ispalo više. Tražili smo 400 kuna za najugroženije skupine, za one s 2000 do 3000 kuna mirovine 300 kuna, od 3000 do 4000 kuna 200 kuna, za one s mirovinom od 4000 do 5000 kuna 100 kuna dodatka, dok bi se onima s mirovinama višima od 5000 solidarni dodatak od 100 kuna isplaćivao samo ako je riječ o samcima”, doznaje Net.hr iz Sindikata umirovljenika Hrvatske, koji i sada pregovara o covid dodatku. To je, kako nam je rekla predsjednica Jasna A. Petrović, rezultat stalnih rasprava na Nacionalnom vijeću za umirovljenike i starije osobe te nedavnog ujedinjavanja svih umirovljeničkih udruga i stranaka.
Indeksacija i politički motivi
No, njihovi zahtjevi ovise o indeksaciji mirovina, koju bi uskoro trebao objaviti Državni zavod za statistiku. “Vrlo aktivno razgovaramo o tome, ali prvi preduvjet da bismo uopće znali do kraja fiskalne kapacitete u proračunu vezano za mirovinski sustav je indeksacija mirovina”, poručio je ovih dana ministar rada, mirovinskog sustava i socijalne politike Josip Aladrović.
Posljednje usklađivanje mirovina, u drugoj polovici prošle godine, donijelo je povećanje od 1,41 posto. Ako indeksacija ovoga puta bude nepovoljna, Vlada će pokušati smanjiti umirovljeničke zahtjeve. Umirovljeničke udruge očekuju indeksaciju oko nula posto, tako da je u ovom trenutku poznato samo da će covid dodatka biti, piše Net.hr
Iako je ministar Aladrović odbacio teze o politikantstvu, neki su uvjereni kako je rasprava o covid dodatku za umirovljenike došla u prigodan trenutak. Odluka o tome bit će donijeta na državnoj razini, ali u svibnju su lokalni izbori, pa mnogi smatraju da se radi o predizbornom triku kojim vladajući nastoje prikupiti što više glasova u što većem broju lokalnih zajednica.
“Bliže se lokalni izbori, ima se, može se i ide se s kupovinom glasova. Vidjeli su da je ‘nacionalna mirovina’ nešto manje tražena nego što je očekivano, a taj covid dodatak će biti bitno veći od navodnih ušteda pri isplati ‘nacionalne mirovine’, tako da će to obećanje sigurno koštati do milijardu kuna. U godini kad imamo, još uvijek, očekivani deficit proračuna od tri posto BDP-a i kada imamo situaciju da cijepljenje kasni, oporavak neće biti prema očekivanjima. Mislim da je apsolutno suludo, u smislu fiskalne odgovornosti, ići s tako nečim naprijed. Naravno, logika politike se ne poklapa s logikom ekonomije”, ocijenio je stručnjak za političku ekonomiju, Kristijan Kotarski, piše Net.hr
Tko štiti interese drugih?
Kotarski spominje još jednu dugo obećavanu naknadu starijim umirovljenicima. Takozvana “nacionalna mirovina” bila je predmet rasprava nekoliko godina, no s njenom je isplatom država krenula tek u siječnju. No, iako je HZMO očekivao kako će se za primanje te naknade javiti oko 20.000 osoba koje do 65 godine života nisu ostvarile 15 godina staža, svojih 800 kuna je dobila svega 3091 osoba.
Država je samo za to izdvojila 2.195.146,08 kuna iz državnog proračuna. Ove bi godine, ukupno za mirovine trebala osigurati oko 42 milijarde kuna, a ako dodamo i 1,1 milijardu kuna covid dodatka, pitanje je otkud usred ekonomske koronakrize toliki novac? To se upitao i ekonomist, stručnjak za javne financije, a odnedavno i umirovljenik Predrag Bejaković. On je u razgovoru za Net.hr nekoliko puta naglasio kako “nijedan ručak nije besplatan”.
“Umirovljeničke udruge s pravom štite interese umirovljenika, ali tko štiti interese zaposlenih? Tko štiti interese onih osoba koje plaćaju taj teret? Nema besplatnog ručka, a da bi umirovljenici dobili od 50 do 150 eura, netko to mora platiti”, poručio je Bejaković te nastavio: “Mislim da je bitno misliti o održivosti mirovinskog sustava u cjelini i održivosti javnih financija dugoročno. Ako se danas jako zadužimo to neće biti dobro za naš kreditni rejting, niti za mogućnosti zaduživanja u inozemstvu. Mi smo smanjili javni dug, ali daleko od toga da je on mali.”
Specifičnosti mirovinskog sustava
Podsjeća da je naš mirovinski sustav izložen nekim specifičnostima koje druge, bogatije zemlje nemaju, pa mogu isplaćivati covid dodatke na mirovinu. Domaći statističari već dugo bilježe vrlo nisku stopu radne aktivnosti, razmjerno visok broj nezaposlenih, a činjenica je da Hrvati u odnosu na stanovnike drugih zemalja rano odlaze u mirovinu i dugo koriste mirovinska prava. Još jedan problem Bejaković vidi i u nepravednosti unutar sustava. Naglasio je kako nezaposleni ili radno neaktivni također ne dobivaju nikakav oblik pomoći u koronakrizi te da o tome nitko ne govori. Dodaje i kako postoji i nepravda unutar samog predloženog modela isplate za umirovljenike, piše Net.hr
“Ljudima treba pomoći, ali moramo biti svjesni da ta pomoć nije besplatna i da je nepravedna. Uzmimo da netko ima mirovinu od 4999 kuna i dobit će 100 eura, a netko ima 5001 kunu i dobit će 50 eura. Je li to pravedno? Uz to, imamo masu ljudi koji su radili u inozemstvu i imaju stranu mirovinu. U Hrvatskoj imaju nešto sitno, ali ako su radili vani, onda imaju bogate mirovine. Netko će reći da takvi ljudi neće tražiti 150 eura, ali znate da hoće na osnovu svoje male hrvatske mirovine”, upozorava Bejaković.
Ni europski novac ne pomaže
Spas za državne financije mogao bi se kriti u novcu iz Europske unije. Hrvatska je Europskoj komisiji već dostavila nacrt Plana za oporavak i otpornost, a do ljeta može računati na 6,1 milijardu kuna iz europskih fondova, što je svega 13 posto ranije ispregovaranih sredstava. No, Bejaković opet upozorava da netko to mora platiti. “Umirovljenici će reći da ima zemalja koji daju više, ali to ne znači da se mi trebamo ugledati u bogate zemlje koje nemaju ozbiljnih gospodarskih problema. Građani u bilo kojoj zemlji kažu da je premijer ili ministar financija jako izdašan, ali s tuđim novcima. Treba uvijek misliti o dugoročnim učincima i financijske održivosti mirovinskog sustava i javnih financija u cjelini. Tu sad imamo dva različita gledišta. Sa stanovišta pojedinca covid dodatak je dobar, ali sa stanovništva društva u cjelini to je opterećenje ionako opterećenih zaposlenih ili možda budućih generacija”, upozorio je Bejaković, piše Net.hr
Iako se cijeli život bavio javnim financijama, upravo zbog ovog dvostrukog gledišta nema rješenje kako pomoći umirovljenicima u koronakrizi. Teško mu je govoriti o bilo kojem obliku covid dodatka, pa makar se radilo i o simboličnom dodatku na mirovinu svakog mjeseca. Bejaković ponavlja da treba voditi računa o održivosti mirovinskog sustava i javnih financija. Tako se čini da će pomoć starijim sugrađanima u ovo vrijeme zaista ovisiti o jednom statističkom podatku koji će rasvijetliti koliko novca za kakvu-takvu jednokratnu naknadu zaista ima u državnoj blagajni.
S druge strane, predsjednica SUH-a ističe kako je njihov zahtjev minimum onoga što očekuju od države. Ako to ne budu u stanju ispuniti, mogu očekivati pobunu pred izbore, ustvrdila je.
