Pola zemalja europske regije uopće nema nacionalni akcijski plan za zaštitu zdravlja od ekstremnih vrućina
Novi toplinski val već se formira nad Atlantskim oceanom. Prema prognozama, temperature će ovoga tjedna u Portugalu i na jugu Španjolske dosezati 43 °C. Na dolazak novog vala vrućine pripremaju se i Francuska te zemlje Beneluksa, dok se dijelovi središnje Azije već suočavaju s temperaturama višima od 40 °C, upozorio je regionalni direktor Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) za Europu, dr. Hans Henri P. Kluge.
Zbog ozbiljnosti situacije, čelnik WHO-a za Europu organizirao je izvanredni sastanak na kojem su sudjelovali predstavnici 41 države članice, Europske komisije i organizacija civilnog društva.
Kako se navodi u izvješću WHO-a, više od 130 sudionika pokazuje da države sve ozbiljnije pristupaju ekstremnim vrućinama kao javnozdravstvenoj izvanrednoj situaciji, a ne samo kao vremenskoj pojavi.
“Odgovori država pokazali su stvaran napredak, ali i propuste koje si jednostavno ne možemo priuštiti. Nacionalni akcijski planovi za obranu od vrućine doslovno spašavaju živote. Zemlje koje ih imaju reagirale su brzo i koordinirano”, istaknuo je Kluge.
Kao primjere izdvojio je Italiju, koja prati smrtnost u 45 gradova i raspolaže podacima u stvarnom vremenu, Španjolsku, koja surađuje s medijima u komunikaciji rizika, te Austriju, Belgiju i Francusku, koje su uspješno smanjile opterećenje zdravstvenog sustava.
Zemlje nemaju nacionalni akcijski plan
Ipak, upozorio je na ono što smatra najvećim nedostatkom – polovica zemalja europske regije još uvijek nema nacionalni akcijski plan za zaštitu zdravlja tijekom razdoblja ekstremnih vrućina.
“Mnogi ljudi i dalje uopće ne prepoznaju da su osobno ugroženi, čak i kada se aktivira crveni alarm. Države su prijavile da im nedostaje klimatiziranih javnih skloništa, a poseban je problem spora birokracija. U nekim zemljama proglašenje toplinskog vala kasni zbog proceduralnih razloga, što ozbiljno usporava reakciju zdravstvenih službi”, rekao je.
Istaknuo je i da domovi za starije osobe, beskućnici te socijalno izolirani građani diljem Europe i dalje često ostaju izvan dosega pomoći. Dodao je kako zdravstveni sustavi moraju postati otporniji na posljedice klimatskih promjena.
‘Sada radimo na dvije fronte’
Ipak, sastanak je donio i jedan značajan pomak. Države su napokon počele povezivati službe za izvanredne situacije s urbanistima te ministarstvima zdravstva i okoliša.
“Ta koordinacija unutar vlada – izgrađena oko zajedničkog priznanja da je ekstremna vrućina prijetnja zdravstvenoj sigurnosti, a ne problem samo jednog sektora – jedna je od najvažnijih promjena koje smo vidjeli. WHO će sada prikupiti sve lekcije i staviti ih na raspolaganje za sve 53 države članice, a spremni smo pružiti i izravnu tehničku podršku svima koji žele ojačati svoje sustave”, poručio je Kluge.
“Sada radimo na dvije fronte: moramo hitno popraviti ono što je zakazalo proteklih tjedana prije nego što stigne novi toplinski val, ali i izgraditi zdravstvene sustave koji su dugoročno spremni za ekstremne vrućine”, zaključio je, prenosi Danas.hr.
