Izmjene i dopune Zakona o radu u drugoj polovini lipnja bit će poslane u jednomjesečnu javnu raspravu, do kraja srpnja prijedlog bi trebao doći Vladi na stol, a najesen će u saborsku proceduru
Godinu i pol dana socijalni su partneri razmatrali donošenje novog Zakona o radu (ZOR), no budući da je sve teklo prilično sporo, zasad se odustalo od novog zakona i prionulo izmjenama i dopunama postojećeg. Te su izmjene i dopune usuglašavane u proteklih mjesec dana, a u drugoj polovini lipnja trebale bi biti objavljene i poslane na javno savjetovanje u trajanju od 30 dana, piše Net.hr.
Potom bi do kraja srpnja usuglašen zakonski prijedlog trebao doći Vladi na stol, a u saborsku će proceduru na jesenskom zasjedanju. Izmjene i dopune ZOR-a inicirane su povlačenjem 800 milijuna eura iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti. Vlada je, naime, zacrtala da će do kraja ove godine u ZOR unijeti niz promjena poput smanjenja ugovora o radu na određeno vrijeme ili produljenja radnog vijeka sa 65 na 68 godina.
Iako prijedlog izmjena i dopuna ZOR-a nije još službeno predstavljen, okvirno je već poznato što one donose. U nastavku donosimo pregled ključnih promjena koje su predložene.
Ograničavanje rada na određeno
Namjera je da se dodatno ograniče sklapanja ugovora o radu na određeno vrijeme čime bi takvi ugovori, koji su vrlo nesiguran i često zlorabljen oblik rada, postali iznimke. Mogla bi se sklopiti najviše tri uzastopna ugovora na određeno u tri godine, a nakon toga novi tek nakon prekida od 12 mjeseci. Ograničenja se ne bi odnosila na sezonske radnike, a bilo bi još nekih iznimki (Pogledaj točku 2). I Vlada i sindikati, naime, ističu da je Hrvatska na vrhu EU po ugovorima na određeno s udjelom istih od 20 posto. S druge strane, u Hrvatskoj udruzi poslodavaca (HUP) navode druge brojke i pozivajući se na Eurostat ističu da je udio ugovora na određeno u Hrvatskoj – 11,8 posto.
Iznimka rada na određeno: Sezonci i stranci
Iznimke od predložene odredbe o radu na određeno bili bi sezonski radnici i strani državljani. Zbog njihove deficitarnosti (u turizmu, graditeljstvu i sl.) bilo bi omogućeno da se njima ne ograničava uzastopni broj ugovora na određeno. Ne bi se ograničavali ni za potrebe dovršetka rada na projektima koji uključuju financiranje iz EU fondova. Za sezonske poslove mogao bi se sklopiti ugovor o radu na neodređeno i na određeno vrijeme. Ugovor na neodređeno vrijeme znači da nakon sezonskog prekida posla poslodavac ne odjavljuje radnika te plaća doprinose.
Proširenje mogućnosti dodatnog rada
Namjerava se proširiti i mogućnost dodatnog rada za drugog poslodavca. Uz 40 radnih sati tjedno za jednog poslodavca, radnici bi ubuduće mogli sklopiti dodatni ugovor o radu za drugog poslodavca do osam sati tjedno tijekom cijele godine, odnosno do 16 sati tjedno, ali u trajanju do četiri mjeseca, a da pritom ne moraju tražiti suglasnost prvog poslodavca. Sindikati smatraju da bi negativan efekt ovog prijedloga bio da ljudi traže dodatne poslove, umjesto da im se podižu plaće. U Vladi, pak, taj prijedlog objašnjavaju željom da se radnicima omogući da zarade više ako to žele.
Produljenje dobi za ostanak u radnom odnosu
Predlaže se i produljenje dobi do koje radnik može biti u radnom odnosu sa 65 na 68 godina starosti. Nacionalnim planom oporavka i otpornosti definiran je cilj poticanja duljeg ostanka u svijetu rada pa bi bilo omogućeno radnicima koji žele raditi nakon 65. godine života da to učine bez aktiviranja prava na mirovinu i bez potrebe da o tome postignu sporazum s poslodavcem. Radni odnos bi se, međutim, automatski raskidao kada radnik navrši 68 godina života.
Rad od kuće i na daljinu
Rad na izdvojenom mjestu bio bi reguliran kroz dva modela – rad od kuće i rad na daljinu, a mogao bi biti stalan ili povremen. Rad na daljinu isključivo bi se odnosio na obavljanje posla putem informatičke tehnologije pri čemu bi radnik sam određivao mjesto rada koje bi bilo promjenjivo. U izvanrednim okolnostima poput pandemije, poslodavac bi mogao bez izmjene ugovora dogovoriti rad od kuće u trajanju do 30 dana.
Platformski rad
S obzirom na sve rašireniji rad na digitalnim platformama (poput dostave hrane), u ZOR bi se uveli termini “radnik koji radi putem digitalne radne platforme” koji ima ugovor o radu te “osoba koja radi putem digitalne radne platforme” koja bi imala drugačiji ugovorni odnos i za koju bi platforma trebala plaćati osiguranje od nesretnog slučaja te od odgovornosti ako se radi o prometu. Istodobno bi se legalizirao i status posredničkih tvrtki (tzv. agregatora),a platforme bi trebale snositi odgovornost za obveze agregatora prema radnicima.
Povlastice za članove sindikata
Predloženim izmjenama i dopunama ZOR-a sindikalni bi povjerenici ostali zakonom zaštićeni (npr. od otkaza) još šest mjeseci nakon isteka mandata na toj funkciji. Također je predloženo da se kolektivnim ugovorima za članove sindikata mogu ugovoriti neka posebna dodatna prava poput prava na božićnicu, regres, jubilarnu nagradu i slično. Poslodavci to smatraju diskriminatornim spram radnika koji nisu članovi sindikata, dok iz sindikata poručuju da nema ičeg spornog jer se reguliranje tog prava navodi i u Nacionalnom planu oporavka i otpornosti.
Niže plaće u izvanrednim okolnostima
Na vrhuncu pandemije covida-19, radnici u građevinarstvu ostali su bez 30 posto plaće, jer zbog lockdowna nisu mogli raditi. Takav propis, koji je važio u slučaju izvanrednih okolnosti, do sada je bio propisan u kolektivnom ugovoru u građevinarstvu, a sada se predlaže da bude uveden za sve. Konkretno, radnik bi ostao bez 30 posto plaće ako ne bi mogao obavljati posao u slučaju izvanrednog stanja poput epidemije, potresa, poplave ili ekološke katastrofe, piše Net.hr.
