Nove izmjene Zakona o suzbijanju neprijavljenog rada donose strože kazne za poslodavce i niz promjena koje bi trebale uvesti više reda na tržište rada. Kako je najavljeno, prijedlog zakona ide u javno savjetovanje, a njegova primjena očekuje se već sredinom lipnja.
Najveća novost odnosi se na poslodavce koji ponavljaju prekršaje. Ako se u razdoblju od tri godine treći put utvrdi neprijavljeni rad, kazna će iznositi čak 8000 eura po radniku. Time se dodatno pooštrava postojeći sustav sankcija koji je do sada predviđao niže iznose.
Strože kazne i nova pravila prijave
Uz povećanje kazni, zakon donosi i preciznije obveze za poslodavce. Jedna od važnijih promjena odnosi se na situacije kada radnik radi kod više poslodavaca – ako je kod jednog prijavljen na nepuno radno vrijeme, drugi ga mora prijaviti do punog fonda sati.
Iz Ministarstva rada ističu kako je cilj izmjena bolja zaštita radnika i suzbijanje nelojalne konkurencije, osobito uoči turističke sezone kada raste potreba za radnom snagom.
„Crna lista“ i dodatne posljedice
Novosti se odnose i na evidenciju poslodavaca koji krše zakon. Razdoblje javne objave na tzv. “crnoj listi” skraćuje se na godinu dana, ali posljedice postaju ozbiljnije. Poslodavci koji ne podmire kazne odmah se upisuju na listu, a time gube mogućnost korištenja državnih mjera zapošljavanja.
Istodobno se ukida tzv. “bijela lista”, odnosno evidencija onih kod kojih nisu utvrđeni prekršaji, čime se dodatno naglašava fokus na sankcioniranje nepravilnosti.
Veliki broj prekršaja i milijunske kazne
Podaci Državnog inspektorata pokazuju razmjere problema – zabilježeno je više od tisuću slučajeva neprijavljenog rada, a otkriveno je gotovo dvije tisuće radnika koji nisu bili prijavljeni. Poslodavcima je izrečeno više od pet milijuna eura kazni, od čega je veći dio već uplaćen u državni proračun.
Posebno se ističe da neprijavljeni rad ne uključuje samo domaće radnike, već i strane radnike bez potrebnih dozvola, što dodatno komplicira situaciju na tržištu rada.
U fokusu i novi sustavi nadzora
U zakonodavne izmjene uključen je i razvoj sustava evidencije rada, koji bi trebao omogućiti bolji nadzor nad platformama i poslodavcima s nestalnim oblicima rada. Plan je proširiti njegovu primjenu i na sektore poput građevine.
Iz Ministarstva poručuju da cilj nije samo kažnjavanje, već i stvaranje pravednijeg sustava u kojem će svi sudionici imati jednake uvjete.
