Promjene koje donosi novi zakon na snagu bi trebale stupiti od 1.siječnja 2023. godine, a osim što će zakon regulirati korištenje obiteljske mirovine, povećat će se i iznos za korisnike najniže mirovine
U Hrvatskom saboru ovih se dana raspravljalo o izmjenama Zakona o mirovinskom osiguranju, a kojima se redefinira model obiteljskih mirovina, a najavljena su i povećanja za korisnike najniže mirovine. Nakon rasprave, zadnjeg dana prije ljetne stanke zaključkom se prihvaća Prijedlog zakona, uz koji će se Vladi na doradu zakona za 2. čitanje priložiti i amandmani zastupnika. Niz promjena koje bi na snagu trebale stupiti s 1.siječnje 2023. godine podržala je i oporba, no smatraju da sve to nije dovoljno.
“Mirovine su kod nas male, zbog načina usklađivanja ove će godine izgubiti na vrijednosti, ono što su umirovljenici mogli kupiti u siječnju bit će više od onoga što će moći kupiti u prosincu”, kazao je Peđa Grbin. Marin Miletić također je pozdravio što su mirovine nešto povišene, no naglasio je da je inflacija sve to pojela. “Opet se govori da će cijene energenata pojesti zaradu iz turizma, moramo se pobrinuti za najugroženije, a među njima su definitivno umirovljenici”, rekao je.
Katarina Peović rekla je da ovaj zakon donosi povećanje mirovine te da će to pozdraviti, ali se istodobno skriva jako puno problema koji se guraju pod tepih. Dodala je da se umirovljenicima tu i tamo mirovina podigne za stotinjak kuna, ali se generalno ne rješava problem niskih mirovina. Vesna Vučemilović kaže da će sve mjere koje je Vlada donijela poboljšati status umirovljenika, ali ključan problem siromaštva neće riješiti, kazala je.
Nekoliko je ključnih stvari obuhvaćeno izmjenama, a u nastavku donosimo najvažnije izmjene koje će, barem mrvicu, poboljšati novčano stanje naših umirovljenika
1. Povećanje mirovinskog faktora
Spomenutim izmjenama želi se povećati mirovinski faktor za izračun visine obiteljske mirovine, što znači da će se obiteljske mirovine povećati za 10 posto, odnosno oko 250 kuna samo u 2023. godini, pojasnio je nedavno ministar Marin Piletić. Mirovinski faktor se s dosadašnjeg 0,7 za jednog člana obitelji povećava na 0,77, s dosadašnjeg 0,8 za dva člana obitelji na 0,88 te s dosadašnjeg 0,9 za tri i više članova obitelji na 1,0.
2. Korištenje obiteljske mirovine
Novim zakonskim izmjenama omogućit će se korištenje dijela mirovine preminulog bračnog/izvanbračnog druga uz osobnu mirovinu (starosnu, prijevremenu starosnu i invalidsku mirovinu). Korištenje mirovine bit će moguće pod sljedećim uvjetima: navršenih 65 godina života preživjelog bračnog/izvanbračnog druga/životnog partnera, udovica/udovac je jedini korisnik obiteljske mirovine i ispunjava propisane uvjete za stjecanje obiteljske mirovine prema ZOMO-u ili drugom posebnom propisu o mirovinskom osiguranju te ako ukupna svota mirovine iz obveznog mirovinskog osiguranja u Republici Hrvatskoj ne prelazi iznos od 80 aktualnih vrijednosti mirovine (u daljnjem tekstu: AVM) koji od 1. siječnja 2022. iznosi 5.850,40 kuna i uskladit će se prema formuli za usklađivanje mirovina od 1. srpnja 2022. i od 1. siječnja 2023.
Iznos dijela obiteljske mirovine određuje se u visini od 27% od obiteljske mirovine, s time da je propisan najniži i najviši iznos. Najniži iznos određuje se u visini od tri AVM-a, što od 1. siječnja 2022. iznosi 219,39 kuna, međutim ne može iznositi više od 50% obiteljske mirovine. Najviši iznos dijela obiteljske mirovine propisan je u visini 80 AVM-a, odnosno zbroj osobne mirovine i dijela obiteljske mirovine ne može iznositi više od tog limita.
Također, zakonom se propisuje pravo na dio obiteljske mirovine ostvaruje na temelju zahtjeva korisnika mirovine, a pravo na isplatu mirovine pripada od prvog dana sljedećeg mjeseca nakon podnošenja zahtjeva i za šest mjeseci unatrag, uz iznimku za one korisnike koji zahtjev podnesu u prvoj godini primjene, odnosno u 2023. godini te im pravo u tom slučaju pripada od 1. siječnja 2023.
3. Obiteljska mirovina bit će izuzeta od ovrhe
Predlaže se izuzeti od ovrhe obiteljsku mirovinu koju ostvaruju djeca umrlog osiguranika, a udovica je nositelj prava na obiteljsku mirovinu za djecu, jer obavlja roditeljsku dužnost prema djeci umrlog osiguranika ili obiteljsku mirovinu po osnovi obavljanja roditeljske dužnosti koristi uz djecu. Tako sprječava se da djeca, budući da je navedena mirovina jedinstvena cjelina, provođenjem ovrhe izgube sredstva nužna za uzdržavanje nakon smrti osiguranika.
4. Povećanje i za korisnike najniže mirovine
Nove zakonske izmjene predlažu i dodatno postupno povećaju najniže mirovine od ukupno 3%, i to tako da se od 1. siječnja 2023. povećaju za 1,5% te od 1. siječnja 2025. za 1,5%. Tom zakonskom odredbom i korisnicima najnižih mirovina u Hrvatskoj podići će se mirovine već od nove godine.
5. Rad u mirovini
Još jedna važna stvar odnosi se na one umirovljenike koji i dalje rade, a s obzirom na to da je 1. siječnja 2019. stupio na snagu Zakon o tržištu rada, predlaže se usklađivanje odredbe kojom je uređeno obvezno osiguranje sezonskih radnika u poljoprivredi.
U cilju izjednačavanja mogućnosti rada uz istovremenu isplatu mirovine profesionalnih vatrogasaca, kao i vojnih osiguranika, policijskih službenika i ovlaštenih službenih osoba koji su pravo na mirovinu ostvarili prije stupanja na snagu Zakona o DVO, PS i OSO s djelatnim vojnim osobama, policijskim službenicima i ovlaštenim službenim osobama te zaposlenicima na poslovima razminiranja, predlaže se navedenim kategorijama umirovljenika omogućiti rad do polovice punog radnog vremena uz isplatu starosne mirovine u iznosu od 100% i rad u punom radnom vremenu uz isplatu mirovine u iznosu od 50%, prenosi Net.hr.
