Oko 800 milijuna kuna više država bi trebala vratiti 2021., a zaposleni koji očekuju povrat preplaćenog poreza na dohodak u najvećem broju slučajeva ne moraju podnositi poreznu prijavu
U ovoj godini država će građanima koji su 2020. preplatili porez na dohodak i prirez, vratiti oko dvije milijarde kuna. Kako Index saznaje od Porezne uprave, riječ je o cifri znatno većoj nego lani.
Prošle godine država je na ime preplaćenog poreza građanima vratila 1,2 milijarde kuna, pokazuju podaci Ministarstva financija. Oko 800 milijuna kuna više država bi trebala vratiti 2021., a zaposleni koji očekuju povrat preplaćenog poreza na dohodak u najvećem broju slučajeva ne moraju podnositi poreznu prijavu.
Ipak, oni koji to žele, imaju rok do 1. ožujka, prenosi Net.hr.
Mladi će dobiti najveći povrat poreza
Zakonske izmjene prema kojima je mladima do 30 godina umanjena obveza plaćanja poreza na dohodak razlog je većem povratu poreza. Sukladno tome, mladi do 25 godina, ostvaruju pravo na povrat poreza na dohodak te prireza u stopostotnom iznosu.
Osobe u dobi od 26 do 30 godina plaćaju samo polovicu iznosa poreza na dohodak. Jasna Vuk iz RRIF Visoke škole za financijski menadžment, pojašnjava kako im se tijekom godine s plaće skidao porez na prirez i dohodak pa pravo na povrat preplaćenog poreza u 2020. ostvaruju i u ovoj godini temeljem izračuna Porezne uprave te bez posebnog podnošenja porezne prijave.
Procjenjuje se da bi povrat poreza moglo dobiti otprilike 300.000 mladih radnika, što će prema računicama državu koštati oko 700 milijuna kuna. Radi se o jednoj od demografskih mjera kojima je država prije izbijanja pandemije korone pokušala smanjiti iseljavanje mladih. Mjera je prošle godine stupila na snagu.
Što su osobe starije, to će dobiti manji povrat
“Iznos povrata poreza na dohodak i prireza u njihovu slučaju ovisi o godinama. Što su stariji, odnosno ako su u dobnoj skupini od 26 do 30 godina, ostvaruju pravo na manji povrat poreza. Vrijedi i obratno: ako su mlađi, odnosno do 25 godina, povrat poreza je veći”, pojasnila je Vuk za Index.
Izračun RRIF-a pokazuje da bi mlade osobe do 25 godina iz Zagreba, čija je neto plaća 2020. iznosila 8.000 kuna (što je oko 12.000 bruto), mogle očekivati povrat poreza u iznosu od skoro 19.000 kuna. Oni iz dobne skupine od 26 do 30 godina mogu očekivati polovicu tog iznosa. Računice za neto plaću od 9.000 kuna (iznos od oko 13.700 bruto) pokazuju da bi mladi do 25 godina mogli očekivati povrat poreza od oko 23.700 kuna, a osobe u dobnoj skupini od 26 do 30 pola tog iznosa.
Porezna uprava sama utvrđuje iznos preplaćenog poreza
Porezna uprava napravit će izračune o povratu preplaćenog poreza u slučaju mladih i to na temelju podataka kojima raspolaže kada su u pitanju njihova primanja. Dakle, mladi poduzetnici ne moraju podnositi poreznu prijavu nego će im iznos preplaćenog poreza na koji ostvaruju pravo utvrditi Porezna uprava. Isto je i s najvećim dijelom zaposlenika koji plaćaju porez na dohodak i prirez – poreznici već imaju podatke o njihovim primanjima, što znači da ni oni ne moraju podnositi poreznu prijavu. Ovo ne vrijedi za slučajeve kada zaposlenici očekuju povrat po nekoj osnovi o kojoj poreznici nisu obaviješteni.
Naprimjer, ako su djeca na majčinoj poreznoj kartici, a majka je tijekom godine bila na bolovanju ili porodiljnom dopustu pa ne može ostvariti pravo na povrat poreza, otac može preuzeti djecu na svoju poreznu karticu te ostvariti pravo na povrat porezne olakšice, objašnjava stručnjakinja Vuk.
U Poreznoj upravi ističu da je slično i s poreznim olakšicama na temelju prebivališta na potpomognutim područjima ili temeljem invalidnosti, za što podaci nisu upisani u poreznu karticu. Građani i u tim slučajevima mogu podnijeti poreznu prijavu i ostvariti pravo na povrat poreza. Za ostale građane, sama Porezna uprava utvrđuje poreznu obvezu temeljem podataka kojima raspolaže.
Poreznu prijavu do sredine veljače podnio 21.000 porezni obveznik
U Poreznoj upravi naglašavaju da će zbog izmjena zakona u pogledu mladih zaposlenika za 2020. provesti poseban postupak utvrđivanja godišnjeg obračuna na dohodak za oko 950.000 poreznih obveznika. Lani je taj postupak proveden za malo manje od 716.000 građana.
U Poreznoj podsjećaju da, kada se radi o građanima koji će podnijeti poreznu prijavu, da je to obveza osoba koje ostvaruju dohodak od samostalne djelatnosti, odnosno obrtnika, poljoprivrednika, samostalnih djelatnosti, pomoraca na stranim brodovima i onih koji vode poslovne knjige. Dodaju da je 2020. poreznu prijavu podnijelo nešto manje od 71.000 poreznih obveznika te da se u ovoj godini otprilike očekuje isti broj. Ove godine je zadnji dan veljače nedjelja, što je ujedno rok za podnošenje prijava, pa iz Porezne ističu da se prijave mogu podnijeti i u ponedjeljak 1. ožujka.
Do sredine veljače, kažu nam u Poreznoj upravi, poreznu je prijavu podnijelo nešto više od 21.000 poreznih obveznika. Osim “klasičnim” putem – dolaskom u Poreznu upravu ili poštom, porezne prijave se, napominju u Poreznoj upravi, mogu podnijeti i online, korištenjem usluga portala ePorezna. Povrat poreza očekuje se, kako je već objavljeno, u kolovozu.
Povrat poreza kao važna stavka u kućanstvima
“Povrat preplaćenog poreza za mnoge je građane značajan prihod, posebno u kriznoj godini u kojoj su dijelu zaposlenih smanjene plaće. No, pitanje je koliko je to održivo u situaciji u kojoj je korona-kriza jako naštetila proračunu”, govori za Index Petar Bejaković iz Instituta za javne financije.
Bejaković naglašava da je u Hrvatskoj i dalje dosta raširena praksa rada na crno te plaćanja dijela dohodaka “ispod stola”, premda se ta praksa zadnjih godina znatno smanjila u usporedbi s razdobljem prije. Teško je reći kakvo je stanje bilo prošle godine jer krizne situacije u pravilu donose i rast sive ekonomije. Bejaković smatra da taj očekivani rast u 2020. godini nije jako velik s obzirom na to da smo 2020. imali dva lockdowna.
“Hrvatska je do 2019. godine imala pad udjela sive ekonomije. Ipak, i dalje se dio ekonomskog života odvija u sivoj zoni. Podaci o tome variraju, ali realno je pretpostaviti da se 10 do 15 posto hrvatskog BDP-a i dalje ostvaruje u sivoj ekonomiji”, zaključak je Petra Bejakovića.
