Dok se tvrtka pravda da nisu hakirani, niti je ičega protuzakonitog bilo, većinu ljudi brine o kakvim je podacima riječ. Pretpostavlja se da se radi o podacima koji su bili potrebni za sklapanje ugovora, poput imena i prezimena, adrese, OIB-a, maila i broja telefona
Banke, telekomi, lizing kuće, komunalci, duga je lista onih koji prodaju dugove građana; a sve što rade je po zakonu. Sve dok osobni podaci dužnika ne iscure u javnost. A za to su kazne ogromne, izvještava Petra Mlačić za RTL Danas.hr.
Kazne za ‘curenje’ podataka
“Od 10 do 20 milijuna eura, odnosno 2 posto prometa tvrtke na svjetskoj razini u prethodnoj godini. Izdane su visoke kazne u Hrvatskoj, najveća izrečena je bila upravo lani u visini 2, 15 milijuna tadašnjih kuna jednoj telekomunikacijskoj tvrtki”, govori Zdravko Vukić, ravnatelj Agencije za zaštitu osobnih podataka.
U posljednje dvije godine izdano je 25 novčanih kazni veće od 560 tisuća eura.
A sada se istražuje i tvrtka EOS Matrix – sumnja se da je neovlašteno baratala osobnim podacima više od 180 tisuća ljudi među kojima su prvi put do sada i podaci maloljetnika. Što su uopće radili među podacima dužnika?
“Kad je riječ o osobnim podacima maloljetnih osoba, isti se iznimno i pojedinačno obrađuju. U situacijama kada maloljetne osobe naslijede imovinu dužnika, tada se one mogu pojaviti i kao ovršenici”, poručuju.
Dok se tvrtka pravda da nisu hakirani, niti je ičega protuzakonitog bilo, većinu ljudi brine o kakvim je podacima riječ. Pretpostavlja se da se radi o podacima koji su bili potrebni za sklapanje ugovora, poput imena i prezimena, adrese, OIB-a, maila i broja telefona.
Što netko može napraviti dobije li neovlašteno podatke?
Pitanje je što netko može napraviti dobije li neovlašteno te podatke o meni. Pa osim kritičnih slučajeva tipa krađe identiteta, sramoćenja u javnosti – mogli bi sklopiti bilo koji drugi ugovor u moje ime, koji bi ja kasnije otplaćivala dok ne dokažem da to nisam zaista bila ja.
Da utjerivači dugova prestanu imati sivu zonu, zeleno lijeva oporba uputila je u proceduru zahtjev za izmjenom zakona, na tragu europskih.
“Dok Plenković pod pritiskom medija ne dođe kao deus ex Machina i kaže ovo ćemo regulirati, do tada apeliram na Guvernera HNB-a da odmah stavi moratorij na prodaju potrošačkih dugova koji se nalaze u kreditnim institucijama”, poručila je Sandra Benčić.
“Ja želim čuti od Vlade zašto su im važniji utjerivači dugova od njenih građana pa tu direktivu ne želi implementirati u Hrvatskoj”, poručuje Peđa Grbin.
Komentar smo tražili i od Ministarstva financija – poručuju da će novi zakon izraditi do kraja godine. A s novom direktivom svaki će ovlašteni utjerivač dugova konačno morati imati transparentni model obrade podataka, izvještava Petra Mlačić za RTL Danas.hr.
