Jedna od ideja privatizacije mirovinskog sustava bila je da se razvije tržište kapitala i da privatizirani mirovinski fondovi zarade više novca za veće mirovine, međutim financijskih krahom 2008. izgubili su ogroman novac
“Mirovinsku reformu je nama 2002. nametnula Svjetska banka kao i drugim tranzicijskim zemljama. Češka i Slovenija su se tome oduprle. Češki premijer rekao je da je to ‘kasino ekonomije’ i imao je pravo. Bili su neki ozbiljni stručni krugovi koji su se tome jako protivili. Ne smijete privatizirati javni mirovinski sustav, to je isto kao da idete privatizirati vodovod”, kaže za Net.hr Gojko Bežovan, profesor sa zagrebačkog Pravnog fakulteta i jedan od potpisnika pisma kojim su on te stručnjaci Ljubo Jurčić, Drago Jakovčevič, Ivan Lovrinović i Željko Garača danas upozorili Vladu da hrvatski mirovinski sustav srlja u propast te da je potrebno pod hitno se početi baviti tim pitanjem.
Potpisnici pisma, naime, ističu da privatizirani mirovinski sustav, ne samo što nije ostvario ciljeve, već srlja u propast: osim što je povećao deficit prvog mirovinskog stupa, proračunski deficit i javni dug, financijski je opustošio građane koji su zbog njegovih gubitaka bili dodatno porezno opterećeni.
“Jedna od ideja privatizacije mirovinskog sustava bila je da se razvije tržište kapitala, da privatizirani mirovinski fondovi zarade više novca kako se mirovine ne bi isplaćivale samo od doprinosa, međutim kako je financijsko tržište u Hrvatskoj 2008. godine krahiralo uz velike gubitke i mirovinski fondovi su izgubili puno novca, okrenuli su se ulaganju u državne obveznice”, pojašnjava Bežovan.
“Onda je državi manjkalo tih pet posto, jer ona mora isplaćivati mirovine i onda je država posuđivala novac od mirovinskih fondova. Novac koji se ulaže u državne obveznice, to nije štednja, to je dug”, kaže Bežovan te napominje da su iste krizne godine Mađarska, Poljska i Slovačka ukinule drugi mirovinski stup.
Samo na Agrokoru izgubili 800 milijuna kuna
Na pitanje, zbog čega Hrvatska to nije napravila, Bežovan kaže: “Jer je u pitanju korumpirani sustav. Umjesto da slijedimo put Poljske ili Slovačke, mi smo tada uveli dodatne poreze kako bi spasili zemlju, a fondovima smo dali doprinose da se s njima igraju okolo i da, kao, puno zarađuju, a zapravo proizvode puno gubitaka.”
Kao vlasnici mirovinskih fondova, banke su isprva ulagale u neke druge dionice na tržištu pa su tako, navodi Bežovan, samo na Agrokoru izgubili 800 milijuna kuna. Izgubili su i na ulaganju u Nexe, spašavali sumnjive plasmane…
“Zašto državno odvjetništvo nije kontroliralo da fondovi sumnjivim ulaganjima rješavaju potraživanja svojih banakama? Sada smo u velikim nevoljama”, kaže Bežovan.
‘Uspoređivanje hrvatskih i skandinavskih mirovina je ruganje građanima’
Prema istraživanju koje su proveli potpisnici pisma, gubici obveznih mirovinskih fondova (OMF) u tekućoj godini nominalno iznose oko osam milijardi kuna, s tim da nije zarađeno očekivanih šest milijardi pa gubitak procjenjuju na oko 14 milijardi kuna. No, 13-postotna inflacija obezvrijedila je vrijednost imovine OMF-ova za dodatnih 16 milijardi, pa je ukupni gubitak oko 30 milijardi kuna u odnosu na iznos koji obećan članovima OMF-a.
Temu je, kažu stručnjaci, potrebno aktualizirati jer se nalazimo u novoj krizi koja je puno neizvjesnija od one 2008. a mirovinski fondovi nastavljaju gubiti novac. Međunarodna organizacija rada (ILO) još je 2018. izradila veliku studiju koja je pokazala da je to bio neuspješan eksperiment pa je preporučila da se taj sustav napusti.
‘Mi ne znamo koliko smo uštedjeli’
Upozorava da se naš novac sada prenosi u Mirovinsko osiguravajuće društvo (MOD) te da se mirovine sada moraju usklađivati s rastom inflacije. “To postaje prijetnja ‘argentinskog sindroma’. MOD neće imati od čega isplaćivati mirovine”, upozorava te napominje da o ovom pitanju treba povesti ozbiljnu javnu raspravu.
“Nitko nema gotovih rješenja. Moramo vidjeti što su napravili drugi. Ustavni sudovi u Estoniji, Poljskoj i Slovačkoj donijeli su odluke da vlada ima pravo ukinuti obvezu drugog stupa jer proizvodi velike gubitke. Mađarska i Poljska su reformirale svoje sustave. Oni koji su ostavili fondove, zabranili su ulaganje u državne obveznice, jer je to ulaganje u dug”, pojašnjava Bežovan.
“Međunarodni kapital koji je tamo bio vlasnik, prijetio je da će, ako se mirovinski fondovi ukinu, ukinuti financijski sustav u Poljskoj, ali to se nije dogodilo – Poljaci su spasili svoj sustav”, govori Bežovan poručujući da je potreban dijalog jer mi zapravo ne znamo koliko smo uštedjeli i kako je, primjerice, prošlo ulaganje u fondove gospodarske suradnje, prenosi net.hr.
