Nakon uvjerljive pobjede na ključnim državnim izborima u Njemačkoj, provjerili smo što je AfD ranije govorio za Hrvatsku
Populistička, krajnje desna i antiimigracijska Alternativa za Njemačku (AfD) uvjerljivo je pobijedila na ključnim pokrajinskim izborima u Njemačkoj. Ipak, stranka nije osvojila potrebnu većinu za formiranje prve krajnje desničarske pokrajinske vlade u zemlji od završetka Drugog svjetskog rata. Kršćanski demokrati (CDU) kancelara Friedricha Merza pritom su doživjeli težak poraz u istočnoj saveznoj pokrajini Saskoj-Anhalt.
AfD-ov kandidat za predsjednika pokrajinske vlade Ulrich Siegmund, kojega je ugledni Spiegel nazvao “najopasnijim čovjekom u Njemačkoj”, rezultate izbora ocijenio je povijesnim uspjehom.
Njemačka domaća obavještajna služba AfD u Saskoj-Anhaltu klasificirala je kao “desničarske ekstremiste”, prenosi Guardian.
U slučaju da AfD uspije sastaviti pokrajinsku vladu, Siegmund je najavio da bi odmah pokrenuo politiku remigracije i deportacija. Također želi zabraniti dugine zastave u školama te zaustaviti gradnju novih vjetroelektrana.
Najavio je i promjenu pokrajinskog slogana iz “Misli moderno” u “Misli njemački”, kao i ponovno uvođenje pjevanja njemačke himne u školama.
Što želi AfD?
Siegmund je tijekom predizborne kampanje pokušao iskoristiti i raspoloženje “nostalgije”, odnosno nostalgiju za komunističkom Istočnom Njemačkom, kao i nezadovoljstvo dijela stanovništva na istoku zemlje. U svojim je istupima više puta govorio o rastu kriminala povezanog sa strancima, iako je stopa kriminala istodobno znatno pala.
AfD je politički naklonjen Kremlju, protivi se nastavku potpore Ukrajini te se zalaže za ukidanje izbjegličkog statusa Ukrajincima.
Njemački ekonomski institut upozorio je na moguće ozbiljne posljedice takve politike za gospodarstvo, ne samo u Saskoj-Anhaltu nego i šire. Imigracijsku politiku AfD-a ocijenio je “katastrofalnom” za tu saveznu pokrajinu, koja se suočava sa starenjem stanovništva i njegovim smanjenjem te u velikoj mjeri ovisi o stranim radnicima.
Jedna od čelnih osoba AfD-a Alice Weidel najavila je da bi stranka, u slučaju ulaska u saveznu vladu, zagovarala izlazak Njemačke iz eurozone i Schengenskog sporazuma. Zahtjev za napuštanjem eurozone opravdala je tvrdnjom da je euro “nestabilna i meka valuta”.
Weidel je također ponovila da bi AfD zatvorio njemačke granice te osigurao povlačenje Njemačke iz Schengenskog sporazuma.
O Srbiji
Weidel je i ranije upozoravala da ulazak Srbije u Europsku uniju pod trenutačnim uvjetima ne bi bio u interesu same Srbije, Njemačke ni Europe.
“Prenagljen ili bezuvjetan prijem u Europsku uniju trenutačno ne bi bio u interesu Srbije, ni Njemake ili Europe. Srbija bi se morala odreći velikog dijela svoje teško izborene neovisnosti, a da pritom ekonomske i političke prednosti ne nadilaze rizike”, navela je, a nakon izbora na njezine je riječi podsjetio Blic.
Prema navodima, Weidel je istodobno izrazila veliko poštovanje prema Beogradu, istaknuvši da je Srbija posljednjih godina pokazala “impresivnu stabilnost i ekonomsku dinamiku”.
Zbog toga smatra da bi Njemačka trebala odustati od uloge političkog tutora i prestati Srbiji dijeliti lekcije.
“Trebamo biti pouzdan, iskren partner bilateralno, pragmatično i na ravnopravnoj osnovi. Umjesto da dajemo lažne nade ili vršimo pritisak iz Bruxellesa, trebali bi podržati Srbiju”, kazala je Weidel.
Kako je AfD govorio o Hrvatskoj?
Tijekom migrantske krize 2018. godine Weidel je u svojim istupima govorila i o Hrvatskoj. Tada je ocijenila da Hrvatska “djeluje u interesu svih Europljana kada strogo štiti svoje granice i dosljedno vraća ilegalne migrante”. Zalagала se i za povratak ilegalnih migranata koji su se zadržali u BiH u njihove matične zemlje.
“Njemačka i EU imaju dužnost podržati hrvatske i bosanske vlasti u tom nastojanju. Sve drugo poslalo bi daljnji katastrofalan signal koji bi pogoršao krizu”, govorila je.
O migrantskoj problematici, balkanskoj ruti i mogućem utjecaju krize na turizam 2019. godine govorio je i Christoph Neumann, glasnogovornik parlamentarne skupine AfD-a u Odboru za turizam. Nakon posjeta Hrvatskoj i BiH istaknuo je veliku gospodarsku važnost turizma za Hrvatsku.
Istodobno je tvrdio da su hrvatske vlasti zabrinute zbog mogućih negativnih posljedica migrantskih tokova na razvoj turizma.
“Više ne možemo zatvarati oči pred ovim iz ideoloških razloga. Trenutačna politička klima je zakazala u ovoj krizi. “Budućnost cijele regije je ugrožena, a uzrokuje se ljudska patnja. Turizam povezuje ljude, ali mu je potrebna stabilnost i povjerenje”, govorio je Neumann.
Nakon parlamentarnih izbora u Hrvatskoj 2020. godine AfD-ov zastupnik Siegbert Droese komentirao je pobjedu HDZ-a, procjenjujući da će Hrvatska i dalje imati problema s korupcijom i lošim upravljanjem.
“U Zagrebu će vjerojatno sve ostati isto. Konzervativci su na vlasti od Franje Tuđmana i mogu birati svoje partnere. Ostaje za vidjeti hoće li se uključiti nova stranka Miroslava Škore. Ono što se sigurno neće promijeniti su akutni problemi Hrvatske, poput korupcije i lošeg upravljanja. Oni će vjerojatno postati još očitiji nakon koronakrize”, govorio je u srpnju 2020.
Traže izručenje zbog sabotaže Sjevernog toka
Nakon uhićenja Ukrajinca u Puli, kojeg njemačke vlasti sumnjiče za sudjelovanje u sabotaži plinovoda Sjeverni tok 2 u Baltičkom moru, iz AfD-a su poručili da očekuju suradnju Hrvatske u postupku njegova izručenja.
Markus Frohnmaier, glasnogovornik za vanjsku politiku parlamentarne skupine AfD-a u njemačkom Bundestagu, rekao je:
“Uhićenje je važan korak u rješavanju jednog od najozbiljnijih činova sabotaže protiv kritične njemačke infrastrukture. Očekujem da će Hrvatska u potpunosti surađivati s njemačkim istražnim vlastima i da će osumnjičenika odmah izručiti Njemačkoj”.
AfD-ov zastupnik Bernd Schnatter prije nekoliko je mjeseci Hrvatsku naveo kao pozitivan primjer u vrijeme energetske krize i rasta cijena goriva povezanog s krizom na Bliskom istoku.
Stranka je, kritizirajući poteze savezne vlade, tražila smanjenje različitih poreza i PDV-a kako bi se ublažio udar rasta cijena. Kao primjer istaknute su Italija, Mađarska i Hrvatska, koje su na povećanje cijena goriva odgovorile poreznim olakšicama.
“Naši europski prijatelji u Italiji, Mađarskoj i Hrvatskoj pokazali su put i odgovorili na skok cijena goriva poreznim olakšicama. Ovo je politika za narod, politika za građane, to je konzervativna politika u stilu parlamentarne skupine AfD-a”, istaknuo je zastupnik Bernd Schattner, prenosi Danas.hr.
