Treći je dan velikog štrajka djelatnika zagrebačkog Holdinga i ZET-a, tijekom kojeg je javni prijevoz u Zagrebu većinom obustavljen uz pokoju iznimku na rijetkim tramvajskim i autobusnim linijama
Posljednja dva dana štrajka u prometu su bili tek dvije tramvajske linije 11 i 17 te autobus na liniji 330. U utorak su Uprava ZET-a i predstavnici sindikata dogovorili da tijekom štrajka prometuje i autobusnu liniju 228 koja vozi do bolnice Rebro.
Sud: Štrajk radnika Holdinga je nezakonit
Županijski sud u Zagrebu nepravomoćno je odlučio da je štrajk radnika Zagrebačkog holdinga nezakonit te ga je zabranio.
“U cijelosti je usvojen tužbeni zahtjev tužitelja. Utvrđeno je da je nezakonito organiziranje i poduzimanje štrajka “kojeg su tuženici dana 18. rujna 2026. najavili tužitelju. Pod točkom dva, zabranjuje se tuženicima organiziranje i poduzimanje štrajka”, pročitala je presudu sutkinja Ksenija Jakovčević.
Tuženici, odnosno sindikati će morati platiti parnički trošak od 625 eura u roku od 15 dana.
Obrazloženje suda
Sutkinja je pojasnila zašto je sud donio ovakvu presudu i ocijenio da je tužbeni zahtjev u cijelosti osnovan. Istaknula je da je ključan bio sporazum potpisan u srpnju 2026. u kojem je dogovoreno da se na daljnji period, a najkasnije do kraja prosinca ove godine, sklapa novi kolektivni ugovor s istim obvezama iz kolektivnog ugovora iz 2025.
Drugo, sud smatra da je u trenutku pokretanja štrajka na snazi bio članak 167, stavak 2 kolektivnog ugovora, kojim su se stranke obvezale da će se za vrijeme poštivanja odredbi ugovora pridržavati se socijalnog mira. Sukladno tome, sud je ocijenio da je poduzimanje štrajka preuranjeno i protivno Zakonu o radu.
“Nadalje, ovaj sud smatra štrajk nezakonitim jer je povrijeđena konkretna odredba iz članka 214. Zakona o radu, koja propisuje način dogovaranja i donošenja odluka o poslovima koji se ne smiju prekidati u vrijeme štrajka. Činjenica da je pravo na štrajk ustavno pravo i zaštićeno, to ne znači da je apsolutno pravo koje se može ostvarivati bez ikakvih ograničenja neovisno o posljedicama”, navela je.
‘Pregovaranje nije bilo u dobroj vjeri’
Ističe kako sama priroda prava na štrajk pretpostavlja ravnotežu između interesa štrajkaša i zaštite drugih osoba koje mogu biti pogođene posljedicama štrajka. “To se odnosi na zaštitu života, zdravlje i osobne sigurnosti kućanstva, upravo onih vrijednosti koje zakonodavac navodi u Zakonu o radu. Zbog toga pravo na štrajk mora biti ostvarivano tako da omogućuje sindikatima ostvarivanje njihovih legitimnih interesa, a s druge strane ne dovodi do nerazmjernog zadiranja u prava trećih osoba i samog poslodavca. Upravo je to razlog zbog kojeg zakon o radu propisuje nužne poslove, a njima se ne negira pravo na štrajk, već štiti najviše vrijednosti – života, zdravlja i osobne sigurnosti. Započinjanje štrajka prije odluke o arbitraži u postupku koji se ne smije prekidati, postupanje sindikata time je prekršeno. Ne radi o tome da bi se pravo na štrajk negiralo ili ograničavalo”, pojasnila je sutkinja.
Sve je to dovelo do zaključka da nije bilo zakonske osnove za štrajk.
Istaknula je i kako je štrajk nezakonit i zbog povrede članka 193 Zakona o radu, uz napomenu da pregovori sindikata i uprave nisu bili u dobroj vjeri. “O tome je li određena stranka pregovarala u dobroj vjeri ne odlučuje se samo prema tome je li sudjelovala u sastancima, nego po cjelokupnom ponašanju, osobito je li iznosila konkretne prijedloge, obrazlagala stavove i pokazivala spremnost na pregovaranje i približavanje stavova. U ovom slučaju iz zapisa sa sastanaka ne proizlazi da se pregovaralo na taj način. Pregovaranje se svodilo samo na iznošenje prijedloga jedne pa druge strane, uz konstantno odgađanje sastanaka. Takvo pregovaranje nije u duhu dobre vjere. Stoga je štrajk nezakonit”, zaključila je sutkinja.
Današnje odluke Županijskog suda nisu pravomoćne te nezadovoljne strane imaju zakonsko pravo žalbe o kojoj odlučuje Vrhovni sud u roku od pet dana.
Isti je sud u utorak odbio prijedlog Holdinga za određivanje privremene mjere obustave štrajka prihvaćajući argument obrane sindikata da opće i paušalne tvrdnje poslodavaca o potencijalnim opasnostima po zdravlje i promet nisu dovoljan razlog za ukidanje prava na štrajk.
Holding je u sporu tužio Sindikat komunalnih radnika i vozača Čistoća Zagreb, Sindikat prometnih i komunalnih službi Hrvatske te Sindikat komunalnih, prometnih i srodnih djelatnosti Hrvatske.
Pravni pritisak gradskih vlasti uslijedio je nakon što su sindikati nezadovoljni rastom plaća pokrenuli opći štrajk pa uprave Zagrebačkog holdinga i ZET-a sudskim putem žele spriječiti potencijalni kolaps komunalnog sustava i javnog prijevoza u glavnom gradu. Poslodavci tvrde da najavljeni štrajk nije organiziran u skladu sa zakonskim procedurama, odnosno da sindikati nisu osigurali minimum usluga za građane.
Štrajk radnika ZET-a i Zagrebačkog holdinga u Zagrebu ušao je u treći dan budući da dogovor s gradskom upravom o kolektivnom ugovoru, plaćama i drugim materijalnim pravima nije postignut. U srijedu, trećeg dana štrajka, na zagrebačke ulice izašla su dva tramvaja, voze i autobusi linije prema KBC-u Zagreb te jedna brza linija iz Velike Gorice, a izašlo je i 20 kamiona Čistoće.
