TKO TREBA PAZITI?

Sve je više nesreća na cestama a stručnjak tvrdi: ‘Pješaci su privilegirani, kažnjava se samo vozače’

Foto: Hrvoje Skočić/Riportal

Pješaci su privilegirani u prometu, kažnjava se samo vozače. Kada vidite negdje crveno, neće nitko proći jer se crvenog svjetla plaše, a pješaci prolaze kako god, kao muhe bez glave, kaže prometni stručnjak Željko Marušić

Sve češće svjedočimo teškim prometnim nesrećama, u kojima stradavaju biciklisti i pješaci. Te se nesreće, nažalost, nerijetko događaju i na pješačkim prijelazima. Tko je kriv – jesu li to nepažljivi vozači ili jednako tako nepažljivi pješaci i biciklisti?, piše Danas.hr/Net.hr.

Prometni stručnjak Željko Marušić kaže da je problem što se kod nas krši Ustav. “Nisu svi ravnopravni”, dodaje. “Pješaci su privilegirani u prometu, kažnjava se samo vozače. Kada vidite negdje crveno, neće nitko proći jer se crvenog svjetla plaše, a pješaci prolaze kako god, kao muhe bez glave. Treba uvesti pravilo da su svi jednaki pred zakonom, što znači da treba početi kažnjavati i bicikliste i pješake”, kazao je, dodajući da je izvjesnost kažnjavanja ključ svega.

“Policija bi trebala uspostaviti sustav da sve jednako kažnjava. Kao što se vozač plaši prolaza kroz crveno, da se i pješak plaši prolaza kroz crveno. Trebalo bi početi to ozbiljnije kontrolirati”, kazao je.

Trebaju li biciklisti sići s bicikla na pješačkom?

Marušić je komentirao i pješačke prijelaze na kojima se nalaze i biciklističke staze. Trebaju li biciklisti u tim slučajevima sići s bicikla ili mogu nesmetano prijeći biciklom preko pješačkog?

“Tu je pravno nedefinirana situacija. Onaj tko to definira je svjesno napravio zbrku”, smatra Željko Marušić.

“Bicikli bi u svakoj varijanti tu trebali sići jer je to pješački prijelaz, a ne biciklistički. Međutim, oni su stavili traku za bicikle i onda se kao može tu proći, ali to je pogrešno. Problem je u nedefiniranom pravnom sustavu, imamo čak i dvostruke sudske prakse. To treba riješiti, ali bitnije da bicikli ne smiju proći tom trakom bez skidanja s bicikla jer onda se to krši s elementarnim pravilima prometa”, kaže.

Ako se Marušića pita, u takvim situacijama kada dođe do prometne nesreće, po njemu je kriv biciklist. „Biciklist ne smije prolaziti. Napravljena je zbrka, po zakonu o sigurnost to ne smije biti, a onda su napravili signalizaciju koja se kosi s time i to onda stvara neki okvir da to nije kršenje propisa“, kaže, dodajući da to treba raščistiti i da bi trebalo jasno definirati da preko pješačkog prijelaza treba sići s bicikla.

Poseban asfalt

Po pitanju signalizacije na pješačkim prijelazima, Marušić smatra da je ona dobro riješena. “Takvi su pješački prijelazi označeni. Kada je prijelaz takav, onda mora biti znak, treba biti signalizacija. Na dosta je mjesta to i napravljeno“, kaže. Dodaje da su po njemu loši pješački prijelazi koji nemaju semafore. “Mislim da nije situacija toliko loša koliko je u pitanju nedisciplina i vozača i pješaka“, kaže.

Jedna od stvari koja jako utječe na takve prometne nesreće je i zaustavni put vozila. “Pri 100 km/h se suvremeni, novi automobili zaustavljaju 35 metara u idealnim uvjetima. A na 40-50, zavisi o uvjetima na cesti i o stanju vozila. Zaustavni put ovisi o stanju prometnice, vremenskim uvjetima i o stanju vozila – prvenstveno gume, kočnice i tako dalje“, kaže nam Marušić, dodajući da je zaustavni put duži i ako je cesta lošija, odnosno ako asfalt nije kvalitetan. Zbog toga, dodaje, je bitno držati sigurnosni razmak.

“Na dosta prometnica u Hrvatskoj, pogotovo u Dalmaciji, je loš asfalt gdje se on uglača, zbog toga što je napravljen od smjese koja nije imala odgovarajući agregat nego se stavlja jeftiniji agregat. To se uglača i onda je duži zaustavni put”, kaže.

Zbog toga bi pred pješačkim prijelazima trebalo napraviti poseban sloj. “Trebali bi još malo unaprijediti signalizaciju i pred pješačke prijelaze staviti protuklizni sloj, takozvani mikroasfalt“, kaže.

To bi, dodaje Marušić, teoretski smanjilo broj prometnih nesreća. “Kada su u pitanju raskrižja, treba što više biti deniveliranih i da su kružni tokovi. A kada je u pitanju semafor, onda je tu problem. Semafor je riskantan i kada netko pogriješi, onda nastaje tragedija. Kod semaforiziranih raskrižja, a tu su pješači prijelazi, bi dolazni sloj trebao biti barem zadnjih 50 metara od mikroasfalta“, rekao je Marušić za Net.hr.

Preporučeno
Imate zanimljivu priču, fotografiju ili video?
Pošaljite na Whatsapp, Viber, MMS 097 64 65 419 ili na mail vijesti@riportal.hr ili putem Facebooka i podijeliti ćemo ju sa tisućama naših čitatelja.
Komentari