PACIJENTI U STRESU

Svijet pogođen nestašicom lijekova! Ako se farmaceutske tvrtke nađu u problemima, to može imati ozbiljne posljedice

Ilustracija: Volodymyr Hryshchenko/Unsplash

Takva situacija stvara stres pacijentima: možda su godinama uzimali isti lijek, a sada se od njih iznenada traži da pređu na drugi lijek – samo zato što tog njihovog lijeka nema na tržištu

Na popisu Saveznog instituta za lijekove i medicinska sredstva (BfArM) nalaze se lijekovi za HIV, kao i inzulin koji ljudi s dijabetesom tipa 1 moraju redovito ubrizgavati. U Njemačkoj postoje uska grla s isporukama narudžbi, ali prema BfArM-u još uvijek nema problema u opskrbi pacijenata, piše Deutsche Welle.

300 različitih lijekova nije dostupno

Oko 300 različitih lijekova trenutno nije dostupno – samo u Njemačkoj. Većinom je dostupna alternativa, ali ne uvijek.

“Usko grlo u isporukama je prekid isporuke uobičajenog obujma za koji se očekuje da će trajati duže od dva tjedna ili značajno povećana potražnja koja se ne može adekvatno zadovoljiti”, navodi se na web stranici tog Saveznog zavoda.

Photo: Sanjin Strukic/PIXSELL

Ovdje je posebno važno postoje li alternativni preparati za terapiju i jesu li ti lijekovi trenutno na tržištu, ali kratkoročni problemi s isporukom također predstavljaju značajan dodatni teret za apoteke, jer čak i ako su alternative dostupne, prvo ih treba pronaći i nabaviti.

Uz to, takva situacija stvara stres pacijentima: možda su godinama uzimali isti lijek, a sada se od njih iznenada traži da pređu na drugi lijek – samo zato što tog njihovog lijeka nema na tržištu.

Red za lijekove samo raste

Osim inzulina i lijekova protiv HIV-a, nedostaju i antibiotici, sprejevi za astmu, lijekovi protiv visokog tlaka, protiv karcinoma, protiv epilepsije, pa čak i ibuprofen i paracetamol…

Pritom nisu svi aktivni sastojci u različitim lijekovima nužni za liječenje pacijenata. “Na primjer, od više od 250 izvještaja o uskim grlima u isporuci, samo 10 izvještaja se tiče aktivnih sastojaka koji su kritični za liječenje”, navodi BfArM.

Martin Scherer iz DEGAM-a, Njemačkog društva za opću i obiteljsku medicinu smatra da najvažnijih lijekova ima dovoljno, barem u Njemačkoj: “Uska grla u isporuci nisu razlog da ja kao doktor propisujem veća pakiranja. To bi moglo biti čak i opasno, jer se osjetljive vrijednosti kao što su krvni tlak, razrjeđivanje krvi ili vrijednosti štitne žlijezde moraju redovito provjeravati kao i doza lijeka”.

Isti problem ima i više zemalja

Zemlje širom svijeta su pogođene nestašicom lijekova. Koliko su ozbiljni problemi za svakog pojedinca ovisi ne samo od toga o kojoj bolesti je riječ.

Ljudi koji pate od raka ili dijabetesa, na primer, ili HIV-pozitivni pacijenti moraju hitno i redovito uzimati lijekove. Ako se tretman prekine ili čak potpuno obustavi, to može dovesti do komplikacija.

Foto: Ilustracija

Prema British Medical Journal (BMJ), nedostatak lijeka remifentanil u Velikoj Britaniji već ima posljedice: opioid, koji u tijelu djeluje samo kratko vrijeme, koristi se pri operacijama. Ovim preparatom pacijenti se brže oporavljaju od anestezije. Tako se mogu izbjeći dugotrajni neželjeni efekti. Međutim, sada postoje problemi s isporukom.

U međuvremenu je i Vijetnam zabrinut zbog nedostatka važnog lijeka koji se koristi pri operaciji srca.

U Africi je situacija alarmantna

U mnogim afričkim zemljama je situacija još puno gora. Tamo ionako postoji ozbiljan nedostatak lijekova. Situaciju dodatno otežavaju dijelom uska grla u isporuci. Prema Centru za istraživanje infektivnih bolesti Sveučilišta u Minnesoti (CIDRAP) manjka oko četiri milijuna doza cjepiva protiv rotavirusa.

Ovo posebno pogađa djecu u Keniji, Tanzaniji, Senegalu i Kamerunu. Rotavirusna infekcija izaziva dijareju kod male djece, što dovodi do dehidracije njihovog tijela. Kao rezultat toga, više od dva milijuna djece mora biti hospitalizirano svake godine.

Problem i s lijekovima za HIV

HIV se liječi takozvanim antiretrovirusnim lijekovima. Do sada je to dobro funkcioniralo, barem u industrijaliziranim zemljama.

U zemlji kao što je Indija, na primjer, gdje je stopa infekcije posebno visoka, postoji mnogo manje mogućnosti liječenja. Antiretrovirusni lijekovi su jednostavno preskupi. U Njemačkoj, liječenje HIV-pacijenta godišnje košta između 20.000 i 30.000 eura.

U Indiji, međutim, mnogi ovise o besplatnim lijekovima za HIV. Iako ih ima i u privatnim apotekama, rijetko tko u toj zemlji može ih sebi priuštiti. Distribuiraju se u državnim antiretrovirusnim centrima. A ako više nema lijekova za HIV, ne mogu se opskrbiti ni privatne apoteke ni državni centri.

Foto: Pexels

‘Farmaceutska proizvodnja ovisi od globalnog razvoja’

Širom svijeta postoje i brojne bolesti koje su Europljanima strane. Bez medicinskog tretmana, mnoge od njih mogu biti fatalne. Ovo uključuje, na primer, Hansenovu bolest, poznatija kao – lepra. Drugi primjer su ujedi zmija, koji nisu neuobičajeni u Indiji. Oni također mogu biti smrtonosni, ako potrebni lijekovi nisu dostupni.

Na tržištu lijekova je sve veća monopolizacija. Ako se farmaceutske firme nađu u nevolji, to može imati ozbiljne posljedice – jer često nema drugih kompanija koje bi mogle odmah nastaviti proizvodnju.

Mnogi lijekovi se proizvode u Aziji jer su tamo troškovi proizvodnje mnogo niži. Premještanje proizvodnih kapaciteta u Europu nije moguće preko noći. Globalizacija ima svoju cijenu: “U globaliziranom svijetu, farmaceutska proizvodnja također ovisi od globalnog razvoja“, kaže Scherer.

“Na primer, ovisi od međunarodnih problema sa sirovinama, povećanja cijena i poteškoća u transportu, na primer iz Kine ili Indije. Osim toga, i rastući troškovi energije utječu na opskrba lijekovima”, dodaje.

Mnoge okolnosti dovode do toga da proizvodnja lijekova

kratkoročno stagnira ili čak mora biti zaustavljena. Odgovarajuće alternative tada često nisu dovoljne. I tako doktori i farmaceuti, farmaceutske kompanije i proizvodne kompanije moraju uvijek iznova žonglirati s postojećim resursima i nadati se da je nestašica lijekova samo kratkoročna, prenosi Net.hr.

Preporučeno
Imate zanimljivu priču, fotografiju ili video?
Pošaljite na Whatsapp, Viber, MMS 097 64 65 419 ili na mail vijesti@riportal.hr ili putem Facebooka i podijeliti ćemo ju sa tisućama naših čitatelja.
Komentari
Povezani sadržaj
Views Views