Nakon ruske invazije na Ukrajinu Finska i Švedska izrazile su svoju želju za ulazak u NATO
Gotovo je preko noći prošlog proljeća potpora članstva je skočila s jedne trećine Finaca na 80 posto. Turska je odobrila ulazak Finske, no prema Švedskoj je još uvijek neprijateljski nastrojena.
Turski je parlament glasovanjem odobrio Finsku prijavu za ulazak u NATO savez, iako je Turska mjesecima odgađala njezinu kandidaturu žaleći se da nordijska nacija podržava “teroriste”, piše BBC.
Ankara još uvijek blokira ulazak Švedske u NATO zbog sličnih pritužbi.
Svako širenje NATO-a zahtjeva potporu svih njegovih članica.
Sljedeći samit NATO saveza održat će se u srpnju ove godine u Litvi, a na njemu će Finska službeno biti primljena u zapadni obrambeni savez.
Nakon glasovanja u Turskoj i odobrenja ulaska, Finska je vlada rekla da će pridruživanje savezu ojačati sigurnost zemlje kao i poboljšati stabilnost i sigurnost u toj regiji.
“Kao saveznici, davat ćemo i primati sigurnost. Branit ćemo jedni druge. Finska stoji uz Švedsku sada i ubuduće i podržava njenu primjenu”, napisala je premijerka Sanna Marin na Twitteru.
Turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan odobrio je kandidaturu Finske ranije ovog mjeseca, pohvalivši “autentične i konkretne korake” zemlje u turskoj sigurnosti.
No njegovo je kontinuirano neprijateljstvo prema Švedskoj još uvijek istaknuto. Erdogan je ponovno optužio zemlju da je prihvatila kurdske militante i dopustila im da prosvjeduju na ulicama Stockholma.
Odluka Ankare da ratificira članstvo Finske otvara put za jedan od najvažnijih trenutaka u novijoj povijesti NATO-a.
Finska, zemlja s 1340 km dugom granicom s Rusijom i jednim od najmoćnijih arsenala topničkog oružja u zapadnoj Europi, odustaje od svoje neutralnosti i pridružuje se savezu kao odgovor na rusku invaziju Ukrajine.
Švedska je također napustila dugogodišnju predanost neutralnosti kada je podnijela zahtjev za članstvo u NATO-u, ali za razliku od svog susjeda ne dijeli granicu s Rusijom.
Jedno od temeljnih načela NATO-a je načelo kolektivne obrane. To znači da se napad na jednu državu članicu tretira kao napad na sve njih.
Za ruskog predsjednika Vladimira Putina pristupanje Finske veliki je strateški korak unazad.
Poslao je svoju vojsku u Ukrajinu prošle godine u očekivanju da će zaustaviti širenje NATO-a i oslabiti Zapad. Zapravo, postigla je upravo suprotno.
Finska bi sada trebala postati sedma zemlja NATO-a na Baltičkom moru, dodatno izolirajući ruski obalni pristup u St. Petersburgu i Kalinjingradu.
Rusko ministarstvo vanjskih poslova ranije je osudilo odluku Finske, rekavši da je nepromišljena i da se temelji na rusofobnoj histeriji.
Finsko je javno mnijenje radikalno je promijenjeno ruskom invazijom na Ukrajinu. Gotovo preko noći prošlog proljeća, potpora članstvu u NATO-u skočila je s nevjerojatne jedne trećine Finaca na gotovo 80%.
Finska jednostavno vjeruje da ima veće šanse da je Rusija ne napadne ako se pridruži savezu, prenosi Danas.hr.
