Hrvatska Nacionalnim planom za oporavak i otpornost treba raspodijeliti 6,3 milijarde eura bespovratnih sredstava koje će dobiti iz Europske unije. Ukupno u idućih 10 godina treba dobiti daleko više.
Plan ima šest područja – gospodarstvo, gdje se naglasak stavlja zelenu i energetsku tranziciju hrvatskog gospodarstva, zatim reformu javne uprave, pravosuđa, kao i aspekte državnog vlasništva i boljeg upravljanja, obrazovanje, znanost i istraživanje, jačanje radnog i socijalnog zakonodavstva, reformu zdravstvenog sustava, te obnovu javnih i privatnih zgrada nakon potresa, pišu Vijesti.hr
Hrvatska je za idućih 10 godina dobila 24,5 milijardi eura, rekao je uvodno premijer Plenković. To je 183 milijardi kuna. Tome treba pridodati još 5,4 milijarde eura koje Hrvatska nije potrošila iz višegodišnjeg financijskog okvira EU 2014.-2020. a koji se provodi još do 2023. godine.
“To znači da ćemo samo iz izvora Europske unije imati 30 milijardi eura koje ćemo uložiti u hrvatsko gospodarstvo ili javne projekte”, rekao je Plenković.
Iz sredstava Fonda za oporavak i otpornost imamo 6,3 milijarde eura bespovratnih sredstava, plus 3,6 milijardi eura zajmova, kazao je premijer. Istaknuo je da je to 12 posto hrvatskog BDP-a, dok je prosjek EU 3,7 posto.
Plenković se pohvalio da smo po udjelu u BDP-u dobili najviše, a po glavi stanovnika smo drugi, nakon Grčke. Razlozi za to su činjenica da smo najmlađa članica EU, zemlja koja je u Uniji od 2013. i nismo kao drugi imali na raspolaganju korištenje dva financijska okvira, te to što su druge zemlje bile privilegiranije u korištenju predpristupnih fondova.
Reforme nužne za dobivanje novca
Premijer je naglasio da je nužna provedba reformi nužna za korištenje ovih sredstava.
“Reforme su sastavni dio Plana. Tri su temeljna zahtjeva Komisije da bi se sredsdtva odobila. Najmanje 37% sredstava mora se usmjeriti na investiciji koje doprinose zelenoj tranziciji, zatim najmanje 20% sredstava mora biti usmjereno na digitalnu tranziciju. Cijeli plan mora poštovati načelo “ne nanosi značajnu štetu” – to znači da sve reforme ne bi smjele negativno utjecati na politiku klimatskih promjena, dakle ne povećavati emisiju stakleničkih plinova, pridonijeti zaštiti voda, kružnoj ekonomiji, sprečavati onečišćenja, štitii ekosustave i to je za svaku reformu u planu i to vrednuju oni koji ocjenjuju programe.”
Pregovori su još uvijek u tijeku, kazao je i konzultacije oko provedbe plana za oporavak se stalno održavaju, uglavnom online. Istaknuo je da bez reformi nema novca, te da to nije “novac koji se baca iz helikoptera” za pomoć gospodarstvu.
Kao što smo napomenuli, rekao je da je plan strukturiran u pet komponenti i jednu inicijativu – gospodarstvo, pravosuđe, obrazovanje, tržište rada, zdravstvo te obnova zgrada.
“54 posto će ići na gospodarstvo, 10 za pravosuđe, 15 u obrazovanje i znanost, četiri posto za tržište rada, pet posto na zdravstvo, a 12 će se utrošiti na obnovu zgrada od potresa.”
Plenković je naglasio da su prvi korak plan za ulaganja koja će iskoristiti sto posto alociranih bespovratnih sredstava. Potom se koristi višegodišnji financijski okvir (proračun EU), a treći je korak, koji se mora dovršiti do 2023. godine, iskorištavanje 3,6 milijardi eura.
Konkretni projekti
Ministar Tomislav Ćorić je o konkretnim projektima spomenuo izgradnju biorafinerije u Sisku. “Biogoriva su goriva budućnosti i to je smjer Ine koji otvara perspektivu na tržištu”, rekao je.
Ministar zdravstva Vili Beroš je govorio o reformama u njegovom resoru: “Plan je važna karika u lancu reforme zdravstva. Jačanje otpornosti je nikad važnij. Dva osnovna cilja su adekvatan odgovor na aktualne izazove u smislu i tumorskih bolesti, ali i zaraznih bolesti u kontekstu pandemije. Cilj je i osigurati dostupnost i kvalitetu zdravstvene zaštite.”
“Uzimajući u obzir vremenska ograničenja, plan ima pet koraka. Prvi je unaprjeđenje kvalitete, planira se financiranje mobilnih ambulanti i ljekarni te dogradnja raznih objekata. Drugo je uvođenje novog modela skrbi za ključne zdravstvene izazove, donesen je i strateški okvir borbe protiv raka. Planira se i uspostava nacionalne onkološke mreže i uvodi se sustav strateškog upravljanja ljudskim resursima. Time će se omogućiti brojne nove specijalizacije. Imamo i mjere za financijsku održivost sustava”, kazao je Beroš.
