Europska noć istraživača, najveći popularno-znanstveni događaj u Europskoj uniji održat će se 28. rujna u Zagrebu, Splitu, Rijeci i Puli te 27. rujna 2019. u Zagrebu, Splitu, Rijeci i Osijeku, najavljeno je na konferenciji za novinare u Ministarstvu znanosti i obrazovanja
Ministarstvo znanosti i obrazovanja je i koordinator tog dvogodišnjeg projekta financiranog u sklopu Obzora 2020. s više od 2,5 milijuna kuna
U realizaciji projekta naziva “Techno-Past Techno-Future: European Researchers´ Night” uz Ministarstvo znanosti i obrazovanja sudjeluje još 17 partnera, među kojima su sveučilišta te Institut Ruđer Bošković, Mediteranski institut za istraživanje života i Institut za društvena istraživanja.
Europska noć istraživača je inicijativa Europske unije kojom se želi podići svijest građana o važnosti znanosti za društvo i značaju znanstvenog rada.
Glavna aktivnost projekta je organizacija događaja Europska noć istraživača u pet hrvatskih gradova koji se tradicionalno održava zadnjeg petka u rujnu u svim velikim europskim gradovima.
Osim aktivnosti tijekom glavnog događaja organiziraju se i predaktivnosti u Zagrebu, Splitu, Rijeci, Osijeku, Puli, Zadru, Dubrovniku, Varaždinu i Koprivnici u kojima sudjeluju svi partneri.
Ministrica znanosti i obrazovanja Blaženka Divjak rekla je na konferenciji za novinare da taj projekt, osim što upisuje Hrvatsku na kartu aktivnosti koje su koordinirane diljem Europe, daje priliku da u Hrvatskoj smislenije i jasnije progovorimo o tome što je znanost, što rade znanstvenici i koja je uloga znanosti općenito jer se znanost često percipira na stereotipan način.
„Stoga to što znanstvenici izlaze iz laboratorija i ulaze u javne prostore te progovaraju o znanosti a s druge strane građani imaju priliku ući u laboratorij i biti barem na trenutak znanstvenici važno je za razumijevanje toga što znanost predstavlja, ali i za financiranje znanosti“, zaključila je Divjak.
Upozorivši kako Hrvatska u tom aspektu ne stoji dobro, Divjak je napomenula kako su oni 10 puta brže povlačili sredstva iz europskih fondova za znanost, a nada se da će do kraja godine ta brojka biti oko dvije milijarde kuna što se još prije godinu činilo nemogućim.
Ministrica je naglasila kako se moraju mijenjati sustav znanosti i visokog obrazovanja na način da bude otvoren, uz ostalo i za veću suradnju znanstvenika i gospodarstva
Državni tajnik Tome Antičić poručio je kako treba ojačati svijest da bez znanosti Europa ni Hrvatska nemaju budućnosti.
“Svi moramo puno više ući u znanost, moramo stvoriti klimu u kojoj će ljudi kad pročitaju da je zemlja ravna odmah shvatiti da je to kretenizam i slušati one koji znaju, slušati fakte koji su znanstveno dokazani i koje se može znanstveno provjeriti”, zaključio je Antičić.