MASOVNA DEPORTACIJA RUSA?

Ukrajinci su spremni prihvatiti mirovni sporazum uz jedan uvjet, ali upozoravaju: ‘Ako to napišete, mi ćemo to zanijekati’

Foto: Twitter/ KaterynaZarembo

Za Ukrajince je situacija jasna. Tortura Vladimira Putina koju provodi nad njihovom zemljom počela je još prije osam godina kada su “mali zeleni” iznenada počeli blokirati ceste, graditi kontrolne točke i zauzimati vladine zgrade na Krimu.

“Mali zeleni” su bile Putinove specijalne snage, u neobilježenim uniformama i vozilima, koje su zgrabile dragocjeni poluotok za Kremlj i započele rat koji je ove godine eskalirao u krvoproliću, pokolju i pustošenju, piše Daily Mail.

“Sve je počelo s Krimom i s njim će završiti”, izjavio je prije dva mjeseca ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenskij. “Krim stoji uz Ukrajinu i čeka da se vratimo. Želim da svi znate, sigurno ćemo se vratiti”. Ukrajina u posljednje vrijeme napreduje prema cilju oslobađanja poluotoka Krima. Ukrajinske snage napreduju u ključnoj južnoj regiji koja opskrbljuje poluotok vodom.

Uvjet za mirovni sporazum

Aneksija 2014. je bila odlučujući trenutak za Putina, koji time ispunjava svoje obećanje da će vratiti veličinu svojoj naciji nakon raspada Sovjetskog saveza. Tada je njegova popularnost dosegla rekordnu razinu, a on se predstavljao kao nasljednik velikih ruskih careva poput Petra Velikog koji je pokrenuo imperijalnu ekspanziju svoje nacije bitkom u središnjoj Ukrajini početkom 18. stoljeća i koji je zauzeo Krim 1783.

Ipak, Kijev misli da može ponovno osvojiti Krim do sljedećeg ljeta dok njegove snage napreduju. I, nakon što to učini, namjerava narediti stotinama tisuća Rusa da odmah odu. Tamila Taševa, savjetnica predsjednika Zelenskog za Krim, rekla je da je do 800.000 Rusa ušlo u njihovu zemlju bez dopuštenja. “Prema našem zakonu i međunarodnom pravu, ako ljudi ilegalno pređu granicu moraju biti deportirani”, izjavila je.

Nekoliko ukrajinskih izvora mi je priznalo da Putin možda ne blefira kada upozorava da je spreman upotrijebiti “sva postojeća sredstva” kako bi zaštitio “teritorijalni integritet” Rusije. ‘Tada bi mogao upotrijebiti taktičko nuklearno oružje’, rekao je Anton Geraščenko, savjetnik ministarstva unutarnjih poslova. Drugi izvor blizak Zelenskom rekao je da se boje da bi Rusija mogla odgovoriti taktičkim nuklearnim oružjem kako bi zatvorila usku kopnenu vezu između Ukrajine i Krima.

Čak i Kirilo Budanov, šef kijevske vojne obavještajne službe, priznaje da je prijetnja stvarna budući da je “naš susjed bolestan”, ali umanjuje prijetnju nuklearnog udara. No dok ukrajinski ratni čelnici priznaju ozbiljnost rizika, vjeruju da ne mogu popustiti pred nuklearnom ucjenom. Međutim, jedan dobro pozicionirani izvor rekao je da će Ukrajina prihvatiti mirovni sporazum temeljen na povlačenju Rusije na granice kakve su bile prije invazije punog opsega u veljači. To bi Putinu omogućilo da zadrži Krim i dijelove istočne Ukrajine koje su zauzeli kasnije 2014.

“Ali ako to napišete, mi ćemo to zanijekati”, dodao je izvor. S obzirom na duboku mržnju Ukrajine prema neprijatelju nakon mjeseci zločina, malo je vjerojatno da bi stanovništvo zemlje prihvatilo takav dogovor.

Najveće poniženje za Putina

Putinov nedavni potez da pripoji dijelove istočne i južne Ukrajine, koristeći istu taktiku kao i na Krimu 2014., putem lažnih referenduma s biračima koji su bili prisiljeni glasati pod prijetnjom oružjem, gotovo sigurno uništava nade o takvoj prekid vatre. To znači da on sada mora braniti ove nove ruske regije, koje uključuju Herson, ili će u protivnom vidjeti kako su njegove pretenzije razbijene i njegova vladavina može doći do iznenadnog kraja.

Rusija je povukla teško ofenzivno naoružanje iz Hersona kako bi izbjegla goleme gubitke opreme koje je pretrpjela u prošlomjesečnom povlačenju u istočnoj Ukrajini. No pojačala je broj vojnika sa stotinama nedavno mobiliziranih ljudi dok se priprema za obranu ključnog grada. Rusi također grade linije protutenkovskih utvrda duboko u Lugansku kako bi usporili napredovanje Kijeva.

U međuvremenu došlo je do niza napada na Krim od strane Ukrajine kako bi se prekinule linije opskrbe i proširio strah. Oni su započeli u srpnju kada je bespilotna letjelica raznijela sjedište crnomorske flote, ranivši petero i prisilivši ih na otkazivanje proslave Dana mornarice. Zatim je uslijedio razorni napad na aerodrom, onesposobivši pola borbenih zrakoplova flote, nakon čega je uslijedila velika eksplozija na skladištu streljiva. Takvi napadi imali su značajan psihološki učinak na ruske čelnike, tvrdi jedan zapadni dužnosnik.

Ali najveće poniženje za Putina došlo je prošlomjesečnom štetnom eksplozijom na cestovnom i željezničkom Krimskom mostu koji povezuje Rusiju s poluotokom, a koji je otvorio 2018. vozeći kamion preko njega. Kremlj je odgovorio pokretanjem napada bespilotnim letjelicama i raketama po Ukrajini dva dana kasnije. To traje već gotovo mjesec dana i osakatilo je energetsku infrastrukturu u trenucima dok temperature padaju uoči zime.

Ipak, razorni udari nisu odvratili Ukrajinu. Tri ruska ratna broda, uključujući zastavu Crnomorske flote, navodno su oštećena u najnovijem odvažnom ukrajinskom odgovoru, napadu roja dronova, devet u zraku i sedam na moru.

Bijeg od Putinove vladavine

Ali za Putina, koji se već suočava s kritikama zbog svoje neuspjele invazije od strane nacionalista koji su bili njegov najvjerniji saveznik, gubitak Krima bio bi katastrofalan s obzirom na njegovu lažnu tvrdnju da je svojom aneksijom ispravio povijesnu nepravdu za Rusiju. Krim, koji je Rusija prvobitno otrgla od raspadajućeg Osmanskog Carstva, predan je Sovjetskoj republici Ukrajini 1954. godine, što je bio logičan potez s obzirom na njegov položaj. Nakon sloma komunizma, njeni su građani glasali na referendumu za ukrajinsku neovisnost 1991. kao i svaka druga regija.

Nakon aneksije 2014., Rusi, koji su i tada bili većina, su se počeli masovno selili na poluotok, privučeni blagom klimom i odmaralištima uz plaže, dok je 100.000 Ukrajinaca, uključujući 50.000 Tatara, pobjeglo od Putinove vladavine. Još 10.000 Tatara otišlo je posljednjih tjedana nakon što je njihova zajednica bila meta mobilizacije. “Papiri su uručeni učiteljima, bolničkom osoblju, ljudima u džamijama tijekom molitve petkom”, rekao je Oleksii Tilnenko, direktor aktivističke grupe Krim SOS.

Putin je koristio suptilnije trikove od Staljina da promijeni etnički sastav, oslanjajući se na mješavinu represije i birokracije kako bi otežao život ne-Rusima da kupe kuće, vode tvrtke ili školuju djecu. “Mnogi su ljudi prihvatili drugačiji identitet jer znaju da je rizično za vaš život, vašu slobodu, vašu sigurnost ostati Ukrajinac”, rekao je Tilenko. “Sada ako hodate ulicom, jedna od tri osobe nije s Krima”, rekao je.

Posljednjih su mjeseci ruski su službenici pojačali represiju. Čak su uhitili šest gostiju na tatarskom vjenčanju jer su plesali uz proukrajinsku pjesmu. “Ljudi koji se ovako ponašaju su izdajice”, tvrdio je Sergej Aksjonov, ruski vođa Krima. Putin je potrošio nevjerojatne 23 milijarde eura na Krim u prvih pet godina svoje aneksije, pojačavajući vojne baze i gradeći infrastrukturne projekte poput nove zračne luke u Sevastopolju i Krimskog mosta, najdužeg u Europi.

No Ukrajina tvrdi da će većina novopridošlih Rusa morati otići kada vrate poluotok. Savjetnica Zelenskog, Taševa, krimska Tatarka koja je rođena u Uzbekistanu nakon što su joj baka i djed deportirani iz domovine, inzistira: da, “ako su Rusi ondje ilegalno, moraju se vratiti ili pobjeći s Krima nakon deokupacije”. “Tada mogu zatražiti od ukrajinske države pravo na boravak”, dodala je.

Rekla je da će prijave Rusa s ukrajinskim supružnicima ili djecom biti promatrane s razumijevanjem, zajedno s onima koji nude dokaze podrške Kijevu. “Ovo je teško pitanje, oni ilegalno borave na teritoriju druge države i sudjeluju u ilegalnoj kolonizaciji”, rekla je Taševa koja priznaje da je Krim mjesto ponosa Putina, simbol njegove vladavine. “Mi se borimo za svoj narod. Rusija će napustiti ovu ratnu zonu, a mi ćemo vratiti svoju zemlju”, dodala je, piše Net.hr.

Preporučeno
Imate zanimljivu priču, fotografiju ili video?
Pošaljite na Whatsapp, Viber, MMS 097 64 65 419 ili na mail vijesti@riportal.hr ili putem Facebooka i podijeliti ćemo ju sa tisućama naših čitatelja.
Komentari
Povezani sadržaj
Views Views