dr. sc. Ana Sruk, specijalistica neurologije i uža specijalistica epileptologije objašnjava kako pomicanje kazaljki na ljetno računanje vremena utječe na naše zdravlje
Ove godine pomicanje sata odvija se 29. ožujka u 02:00 sata, kada se kazaljke pomiču na 03:00, čime započinje ljetno računanje vremena. Mnogi ovu promjenu doživljavaju kao manju neugodnost jer znači jednu kraću noć za spavanje i teže razbuđivanje na početku radnog tjedna.
Ipak, iza tog naizgled jednostavnog pomicanja sata krije se složenija priča koja može imati značajan utjecaj na zdravlje. Upravo zbog toga već se godinama vode rasprave o tome treba li ukinuti ovu praksu i uvesti jedinstveno vrijeme. Promjena sata utječe na naš biološki ritam koji regulira san, hormone i razinu koncentracije.
Kako promjena sata utječe na zdravlje?
Kako promjena sata utječe na zdravlje, tko je najosjetljiviji na takve promjene i možemo li se unaprijed prilagoditi – na ta pitanja za Net.hr odgovara prim. dr. sc. Ana Sruk, specijalistica neurologije, uža specijalistica epileptologije, ESRS somnologinja i predsjednica Hrvatske udruge za epilepsiju.
“Glavna promjena ne zbiva se na kazaljkama, nego u našem biološkom satu. Umjesto da samo izgubimo jedan sat spavanja, narušavamo fino ugođen sustav unutarnjih ritmova koji upravljaju gotovo svim tjelesnim funkcijama – od lučenja hormona i regulacije krvnog tlaka do metabolizma i imunološkog odgovora. Cirkadijani ritam možemo zamisliti kao unutarnji raspored rada organizma, dug otprilike 24 sata, koji određuje kada je tijelo spremno biti budno, a kada treba usporiti i zaspati”, objašnjava Sruk.
‘Rezultat toga je stanje nalik jet lagu’
Objašnjava da taj raspored nije samo stvar navike, već je duboko ugrađen u mozak i stanice, pri čemu ključnu ulogu ima prirodno dnevno svjetlo.
“Kada sat naglo pomaknemo unaprijed, prema satu jutro počinje ranije, ali biološki procesi zaostaju – mozak dobiva informaciju da treba ubrzati, dok tijelo još funkcionira po starom rasporedu”, rekla je Sruk. “Rezultat je nekoliko dana stanja nalik blagom jet lagu: teže uspavljivanje, izražena jutarnja tromost, oscilacije raspoloženja, smanjena koncentracija i pojačan osjećaj umora. Kod većine ljudi prilagodba se odvija unutar nekoliko dana do dva tjedna, ovisno o tome koliko je san bio uredan i stabilan prije same promjene.”
Što ako već imate problema sa spavanjem?
Stručnjakinja ističe da su osobe koje već imaju poremećen ritam spavanja posebno osjetljive u razdoblju promjene sata.
“Kod nesanice je cirkadijani sustav često “na rubu”, pa svaki dodatni pomak može još više produljiti vrijeme uspavljivanja i učvrstiti začarani krug lošeg spavanja i pojačane zabrinutosti zbog spavanja”, objasnila je. “Kod sindroma odgođene faze spavanja, gdje ljudi spontano zaspu i bude se kasnije, proljetni pomak djeluje protiv njihova unutarnjeg ritma: društvo od njih traži da ustanu još ranije nego prije, dok njihov biološki sat i dalje ‘misli’ da je noć.”
Bipolarni poremećaj, epilepsija i apneja
Struknjakinja objašnjava da kod osoba s opstrukcijskom apnejom u snu dodatni gubitak sna i prekidanje noći mogu uzrokovati pojačanu dnevnu pospanost te pogoršanje kardiometaboličkih rizika.
“Posebno su ranjive osobe s epilepsijom, budući da nedostatak spavanja i poremećaj cirkadijanog ritma dobro poznato snižavaju prag za epileptičke napadaje”, rekla je Sruk. “Sličan obrazac može se uočiti i kod bipolarnog poremećaja, u kojem nagle promjene u ritmu spavanja i budnosti katkad prethode maničnim ili depresivnim epizodama. Djeca i starije osobe, s manje fleksibilnim biološkim satom, često reagiraju izraženijom razdražljivošću, pojačanom pospanošću ili pogoršanjem već postojećih tegoba.”
Možemo li se pripremiti za pomicanje sata?
“Iako sam datum promjene ne možemo birati, na način prilagodbe itekako možemo utjecati”, rekla je. “Najjednostavnija strategija je postupni pomak rasporeda spavanja nekoliko dana prije: tri do četiri dana uoči promjene sata korisno je svake večeri leći 15–20 minuta ranije i jednako toliko ranije ustati, tako da organizam dolazak novog rasporeda dočeka već djelomično usklađen.”
Jutarnje prirodno svjetlo pritom je ključni saveznik, jer snažno resetira unutarnji sat, napominje. Iz tog je razloga dobro u što kraćem roku nakon buđenja izaći na dnevno svjetlo ili barem provesti nekoliko minuta uz prozor.
“Suprotno tome, večernje izlaganje jakom svjetlu, osobito plavom spektru ekrana, odgađa lučenje melatonina i pomiče pospanost prema kasnijim satima, pa je preporuka smanjiti korištenje mobitela, računala i televizora barem sat do dva prije spavanja”, dodaje Sruk. “Dodatne mjere uključuju umjeren unos kofeina (izbjegavanje kasnopopodnevnih i večernjih napitaka), ograničavanje alkohola koji fragmentira spavanje te održavanje stabilnog rasporeda odlaska na spavanje i buđenja, uključujući vikende.”
Pomicanje sata i srčani udari
Epidemiološki podaci iz više zemalja upućuju na to da kratko razdoblje nakon proljetnog pomicanja sata prati porast određenih akutnih zdravstvenih događaja.
“Podaci upućuju na skromno, ali jasno razlučivo povećanje rizika za pojavu akutnog infarkta miokarda u danima nakon prelaska na ljetno računanje vremena, osobito prvog radnog dana u tjednu, što se povezuje s kombinacijom manjka spavanja, stresa i promjene ritma”, rekla je.
Sličan, iako također umjeren, porast opisan je i za ishemijske moždane udare u prvom tjednu nakon pomaka. Na razini populacije u istom razdoblju raste i broj prometnih nesreća i ozljeda na radu, što se povezuje s pospanim, manje koncentriranim vozačima i radnicima koji dan započinju prije nego što se organizam u potpunosti prilagodi novom rasporedu, tvrdi stručnjakinja.
Pomicanje sata povezano s depresijom
“Neka istraživanja bilježe i kratkotrajno pogoršanje raspoloženja te veći broj simptoma depresije i anksioznosti, osobito u osoba osjetljivih na nedostatak svjetla i narušene ritmove spavanja”, rekla je Sruk.
“Klinika to potvrđuje: u tjednu nakon pomicanja sata liječnici često čuju više pritužbi na umor, glavobolje i nesanicu, premda bolesnici rijetko sami povežu pojavu tegoba upravo s promjenom računanja vremena”, dodaje.
Koje je računanje vremena prirodnije za naš organizam?
“Kronobiologija, znanost koja proučava biološke ritmove, u velikoj je mjeri suglasna da je za ljudski organizam povoljnije stabilno standardno (zimsko) vrijeme nego ljetno računanje vremena”, rekla je Sruk.
Standardno vrijeme najbolje odgovara “prirodnom” dnevnom ritmu: biološki je najprikladnije kada se podne na satu približno poklapa s vrhuncem dnevne sunčeve svjetlosti, dok jutarnje svjetlo dolazi dovoljno rano da potakne buđenje i uskladi unutarnji sat.
“Kod ljetnog računanja vremena cijeli se društveni raspored pomiče jedan sat unaprijed u odnosu na solarni ritam, što znači da prema satu Sunce izlazi kasnije, kasnije doseže vrhunac i kasnije zalazi”, objasnila je. “Posljedično, jutro je mračnije, što otežava rano ustajanje, dok kasno večernje svjetlo odgađa lučenje melatonina i pomiče vrijeme prirodne pospanosti prema kasnijim satima.”
‘Zagovara se trajno zadržavanje zimskog računanja vremena’
Takvo stanje kronične “cirkadijane neusklađenosti”, gdje se radno i školsko vrijeme određuje prema satu, a ne prema prirodnom svjetlu, povezano je s većim rizikom od poremećaja spavanja, narušenog mentalnog zdravlja i nepovoljnih kardiometaboličkih posljedica, dodaje.
“Upravo zato stručne udruge i sve veći broj istraživača zagovaraju trajno zadržavanje standardnog vremena kao biološki povoljnijeg rješenja za populaciju, iako dio javnosti subjektivno preferira duge, svijetle ljetne večeri zbog slobodnog vremena i društvenih aktivnosti”, prenosi Danas.hr.
