Povratni letovi do Pariza ili Londona za 30 eura, do grčkog otoka Krfa za 80 ili do španjolske Mallorce za 100 eura donedavno su bili uobičajena pojava, no to se sada mijenja.
Zbog rata smanjen je broj letova, a cijene mlaznog goriva naglo su porasle, pa bi već ovog mjeseca avionske karte mogle poskupjeti između 20 i 25 posto.
Problemi nisu prisutni samo u zraku – tržište je ušlo u svojevrsnu “savršenu oluju”. Aviokompanije smanjuju broj linija, dok istodobno podižu cijene karata.
Gabrijela Koščica, direktorica putničke agencije, rekla je: „To bi trebalo biti oko 30 do 50 eura po osobi, mislim realno cijene karata ako uspoređujete Zagreb – Rim to je nekakvih 300 eura, putovanja i dalje idu.“ Boris Žgomba, predsjednik Udruženja putničkih agencija, rekao je: „Ja bih rekao u ovom momentu sigurno u ovih sljedećih par tjedana neće biti jeftinije. Taman da sutra ujutro sve stane, trebat će par mjeseci da se izregulira tržište.“
Primjerice, povratna karta za Krf u tjednu oko Tijelova iznosi 127 eura, prema ponudi pronađenoj u ponedjeljak. Za put na Mallorcu u istom razdoblju potrebno je izdvojiti 192 eura za povratni let, dok karta za Lisabon stoji 242 eura, a za London 255 eura. Ako krajem kolovoza planirate putovanje u New York, povratna karta iznosi 685 eura, dok za relaciju Zagreb – Hong Kong treba izdvojiti 854 eura, prema trenutačnim cijenama.
Vinari na mukama zbog rata
Franco Adami, talijanski vinar, rekao je: „Ako se ovaj sukob nastavi, moramo pronaći nove načine za uštedjeti energiju.“
No, ovo nije priča o vinu, već o drugoj vijesti iz Italije koja bi mogla imati značajan utjecaj na sve zračne putnike. Naime, na aerodromima u gradovima poput Milana, Bologne, Venecije i Trevisa uvedena su ograničenja u količini mlaznog goriva.
Što to konkretno znači u praksi?
Croatia Airlines bez vlastitih zaliha kerozina
Kada je riječ o kerozinu, Croatia Airlines ne raspolaže vlastitim zalihama, već gorivo nabavlja putem dobavljača u hrvatskim i europskim zračnim lukama. Postavlja se pitanje znači li to da bi neki njihov zrakoplov, ako ondje mora natočiti gorivo, mogao naići na problem – no to zasad nije jasno.
U međuvremenu, čelnici Lufthanse, EasyJeta i Ryanaira nedavno su poručili da nema razloga za zabrinutost.
Carsten Spohr, predsjednik Uprave Lufthanse, rekao je: „Budimo realni, prije nego što avionima ponestane goriva, mnogi drugi sektori globalne ekonomije već će ostati bez goriva.“
Kenton Jarvis, predsjednik Uprave EasyJeta, rekao je: „Mislim, rekao bih isto. Trenutno ne vidimo nikakve probleme s opskrbom.“
Neki već režu letove
Inače, jedina veća europska aviokompanija koja je zbog krize odlučila smanjiti broj letova je skandinavski SAS, koji je za travanj najavio oko 1000 letova manje, dok ostali prijevoznici u Europi zasad nisu posezali za takvim mjerama.
Boris Žgomba rekao je: „Procjenjuje se da će u ovom prvom valu već porast do jedne četvrtine, odnosno 25 posto, cijene avio karata.“
Razlog tome je nagli rast cijene kerozina. Prije rata u Iranu barel je koštao oko 90 dolara, dok se danas kreće oko 190 dolara. Zbog toga bi karta koja je prije stajala 200 eura sada u prosjeku mogla poskupjeti na oko 250 eura.
Gabrijela Koščica rpojašnjava: „Znači to vam je pravilo koje vrijedi već 25 godina u ovom biznisu – uvijek kupujte kartu unaprijed. Naravno da uvijek možete naletjeti na neku akciju jer ne znamo što će biti, ali preporuka je uvijek kupujte na vrijeme“, piše Danas.hr.
