Danas je i nemrs što znači da se katolici suzdržavaju od mesa, ali je i post što znači da bi se samo jednom u danu trebalo najesti do sita
Veliki petak jedini je to dan u godini kada se u Crkvi slave obredi, ali nema svete mise. Na oltaru nema cvijeća niti svijeća, kao ni križa.
O simbolima, značenju i ritualima na Veliki petak uoči Uskrsa ekipa Net.hr-a razgovarala je s fra Davidom Sedlarom, gvardijanom samostana svetog Antuna Padovanskog u Bjelovaru.
“To je dan spomena Isusove muke i u tom obredu se čita ‘Muka’, klanja se križu te na kraju bude obred pričesti koja se posvetila dan ranije – na Veliki četvrtak prije Večere Gospodnje. Na Veliki petak u Crkvi se slavi obred, ali nema svete mise”, rekao je fra Sedlar.
Zanimljivost je i da se na Veliki petak u crkvi ne izvodi glazba ni na kakvom instrumentu ili na orguljama. Vjernici pjevaju, ponekad se Muka ne čita, nego pojeva, ali opet bez pratnje instrumenata. “Tu je i molitva vjernika koja je upućena prema Papi, Židovima, nevjernicima ili onima koji su kršteni, ali su odijeljeni od Crkve”, govori nam fra Sedlar. Obred bez instrumenata daje dodatnu težinu sjećanja na Isusovu muku.
Obično se na veliki petak iznosi i drveni križ koji se časti te iznosi tri puta dok se pjeva “Evo drvo križa na kojem je visio Spasitelj svijeta, dođite, poklonite se”. U mnogim crkvama moli se Križni put upravo u 15 sati, kada je Krist izdahnuo na križu.
“Tada vjernici dodiruju križ i poljube ga”, kaže fra Sedlar. Ovo je dan žalosti i tuge za preminulim Kristom, posebne težine u crkvi.
Post i nemrs
K tome, na taj dan je i zapovjedni post i nemrs. “Dok trapimo tijelo i suzdržavamo se od hrane, sjećamo se Isusove muke i smrti te taj dan dobiva na težini”, kaže fra Sedlar. Pojašnjava i što znači točno post, a što je nemrs.
“Post obvezuje sve u dobi od 18 do 60 godina. To znači da je dozvoljeno jednom u danu najesti se do sita, a ostatak se dana treba suzdržavati od hrane. Nemrs vrijedi za sve starije od 14 godina kada se ne bi smjelo jesti meso, no riba je dozvoljena”, kaže naš sugovornik.
Zanimljivo je da se tijekom čitave Korizme vjernici pridržavaju nemrsa, nešto manje se njih pridržava posta. “No to se može zamijeniti i dobrim djelima. Ipak, na Veliki petak post i nemrs su zapovjedni”, govori fra Sedlar.
Crvena kao znak muke
U razgovoru podsjeća i na još jedan zanimljiv detalj – Pepelnicom počinje vrijeme Korizme te sam naziv dolazi od simbolike pepela koji se posipa po glavi vjernika.
“Radi se to u znak sjećanja da je iz praha postao te da će se u prah i bratiti, a sam pepeo se dobiva od spaljivanja maslinovih grančica koje su se koristile na Cvjetnicu prošle godine. Tako će se ovogodišnje maslinove grančice iduće godine spaliti i dobiti pepeo za iduću Pepelnicu”, govori fra Sedlar.
Korizmu prati i ljubičasta boja, platnom te boje prekrivaju se križevi u crkvi u korizmeno vrijeme sve do Uskrsa. I ruho svećenika je u toj boji. Ipak, kroz korizmu svećenici oblače i ruha drugih boja.
“Ljubičasta je znak pokore i obraćenja, nosi se u došašću i korizmi kako bi se naglasila težina tih dana, da se čovjek mora obratiti, vršiti veću pokoru. Crvena boja u korizmi se nosi na Cvjetnicu i na Veliki petak. U liturgiji crvena boja označava mučeništvo, muku i smrt. Ta se boja tijekom godine nosi i u spomen na mučenike, potom na Cvjetnicu kada se spominjemo ulaska Isusa u Jeruzalem i njegovu muku. Također se oblači i na Duhove, Pedesetnicu i župnik je najčešće nosi na dane Svete potvrde ili Krizme”, govori fra Sedlar, a prenosi Net.hr.
