Na upit vjeruje li da će se Ivica Todorić na kraju odazvati pozivu DORH-a i vratiti se u Hrvatsku ili će čekati izručenje odgovorio je da je to na njemu
Povodom godišnjice mandata Andreja Plenkovića, u 30 minuta intervjua s premijerom Zoran Šprajc pokušao je otkriti može li on u iduće tri godine mandata učiniti da Hrvatska bude bolja zemlja nego što je dosad bila, može li Hrvatska biti zemlja u koju se ljudi vraćaju a ne samo zemlja iz koje ljudi odlaze.
Premijeru evo dosta uzbudljiva godina iza vas i nas, ali evo i uzbudljiv dan, možete li prokomentirati ovaj iznenađujući obrat da nitko od osumnjičenih u slučaju Agrokor nije dobio pritvor, da je sud defacto opalio dosta veliku pljusku Državnom odvjetništvu?
Pa ja već rekao da ne komentiram procese koji su u tijeku.
Evo i Ivica Todorić vas opet proziva zbog tog sastanka u Vladi neposredno uoči ove akcije privođenja, što ste dogovorali na tom sastanku?
Sasvim je jasno da politika HDZ-a ni na koji način ne utječe na rad policije, odvjetništa… A što se tiče sastanaka vikendom pa imamo sada situaciju da je predsjednica otišla u Moskvu, predsjednik Sabora je u Kanadi, ja sam bio u Bruxsellesu i imali smo normalne konzultacije. Nitko se ne bi čudio da dođe u nedjelju i zatekne nas tamo.
Vjerujete li da će se Ivica Todorić na kraju odazvati pozivu Dorha i vratiti u Hrvatsku ili će čekati izručenje?
To je na njemu.
Dosta ste se hvalili i sa Lex Agrokorom danas i ajde složit ćemo se da je taj zakon bio nužno zlo, ali bojite li se pravnog kaosa koji će uslijediti kada dođu tužbe i bojite li se da će dio tog računa na kraju ipak platiti porezni obveznici , to je po mnogima dosta realna opcija? Vi ste pravnik …
Naša procjena je bila da odgovarajući zakonski okvir koji pokriva stečajno zakonodanstvo nije dovoljno dobar za kompaniju koju imamo od sistemskog značaja. Ta je kompanija i dalje u privatnom vlasništvu, a moram reći da niti jedna lipa poreznih obeznika od travnja do sada nije potrošena i da je uloga države da bude svojevrsni facilitator I to putem izvanredog povjerenika koje je imenovao trgovački sud.
No, mnogi smatraju da je problem samo zamrznut na godinu dana i da će eskalirati?
To jednostavno nije točno, izvanredni povjerenik angažirao je posebne savjetnike, pravne i finacijske stručnjake, vjerovničko vijeće… Razgovara se kako provesti restrukturiranje i nagodbu.
Navodno će izručenje iz Velike Britanije biti jako teško obzirom na specifičnost pravnog poretka, mogu li oni ignorirati europski uhidbeni nalog?
Iako su se oni izjasnili na referendumu sve dok su članica trebaju poštivati sve statute koji postoje na razini Europske unije, a jedan od njih je i europski uhidbeni nalog.
Je li Božo Petrov na kraju ipak napravio dobro kada ga je namamio u Banske dvore na onaj sastanak i otovrio tu temu?
Gospodin Petrov koristi medije u žalu što više nije predsjednik Sabora kako bi opisao detalje s pojedinih sastanaka. To je njegov stil. Politika Vlade je bila da se temeljito informiramo kad smo bili svjesni dimenzije problema. Od četiri scenarija: ne činiti ništa, nacionalizirati, dati sredstva ili ići sa zakonom – odlučili smo se s onim što je jedino bilo moguće.
Ruske banke su već davno blokirale Agrokorovu imovinu u Srbiji, a nekidan i u BiH, hoće li se u rješenje tog dijela problema uključiti Vlada ili je to sve ostavljeno Anti Ramljaku? Agrokor polako postaje i politički problem…
Vlada je sa svoje strane prenijela drugim vladama u susjednim državama sve aspekte koji se odnose na zakon o izvanrednoj upravi, sve smo temeljito pojasnili. Sberbanka nastoji doći do svojih sredstava, tražbina. Međutim, svi ti procesi se vode protiv kompanije, ne protiv hrvatske države. Bili su razgovori Ministarstva gospodarstva i diplomacije s nizom ministara u susjednim zemljama, gdje smo objasnili da je bit Vladinog angažmana što nije došlo do domino efekta, tsunamija na financijskim sustav, dobavljače, radnike…
Zašto u delegaciji s predsjednicom u Rusiju nije otišla i potpredsjednica Vlade Martina Dalić, sigurno je mogla pomoći u razgovorima oko Agrokora, vi je niste pustili ili ju ona nije ni zvala?
Nadam se da su razgovori predsjednice Republike i ruskog predsjednika Putina išli za tim da Sberbanka kao jedan od najvažnijih vjerovnika promijeni politiku i da se aktivno uključi u proces restrukturiranja i nagodbe jer imaju sve informacije. Očekujem da ovaj današnji sastanak imati pozitivan efekt na njihove stavove kroz proces restrukturiranja.
Potpredsjednica Vlade je bila prije desetak dana u Moskvi i pripremila je ovaj posjet kada je riječ o gospodarskim pitanjima. Svatko radi svoju ulogu.
Jeste li vi i predsjednica uopće razgovarali o ovom njenom posjetu Rusiji, ili svatko radi po svome? Takve su špekulacije…
Naravno da smo koordinirali taj posjet. Špekulacije su čudo, kad bi država funkcionirala po špekulacijama slabo bi funkcionirala. Vlada je pružila punu potporu organizaciji, sadržaju, sporazumima ovog susreta.
Što se događa sa Slovenijom? Miro Cerar uvrijedio se na vaš govor u UN-u – ovaj tjedan vam je poslao pismo u kojem vas zove na nastavak dijaloga… jeste li mu odgovorili?
Ne bih rekao da se uvrijedio. Što bi bilo da se bilo tko u Hrvatskoj osjeti pogođenim kada Slovenija javno kaže blokirat ćemo Hrvatsku u pristupanju OECD-u. Hrvatska vanjska politika nema refleks blokiranja susjeda ili traženja problema u stavovima drugih država. Imamo refleks dobrosusjedske suradnje i dijaloga. Znate da je Hrvatska u arbitražni proces ušla u vrijeme pristupnih pregovora kada je od strane Slovenije bilo blokirano 14 poglavlja. Prošlo je češko predsjedanje bez iti jednog otvorenog i zatvorenog poglavlja. Bili smo primorani na to. Uložili smo značajna sredstva, angažirali najbolje stručnjake, ušli smo u dobroj vjeri. Arbitražu je kompromitirala druga strana. Ta teza da Hrvatska da ne poštuje međunarodno pravo je netočna. I to je bila moja prilika na Općoj skupštini UN-a. Ja sam tu da štitim hrvatske interese i da na tom ključnom vanjskopolitičkom forumu to artikuliram što je istina i što je hrvatski stav i to ću činiti uvijek
Ja sam već odgovorio kolegi Ceraru pismom i podsjetio da sam još prigodom posjeta Ljubljani 12. srpnja izrazio želju da on dođe u Hrvatsku kako bismo razgovarali o otvorenom pitanju granice i svim drugim otvorenim pitanjima koje postoje između dvije prijateljske zemlje. Upravo je dogovor kolege Cerara, Junckera i mene 29. travnja omogućio da naše granične policije mogu prijeći sa sustavnih na ciljane kontrole. Efekt – 100 milijuna noćenja, 17 milijuna dolazaka, 11 milijardi eura prihoda od turističke sezone.
Ajmo se vratiti na rezultat rada Vlade, Vi ste danas ovih zadnjih godinu dana u Saboru prikazali dosta idilično, sat vremena ste hvalili i sebe i vašu Vladu, rekao bi čovjek ovdje cvatu samo ruže i cvijeće, ali bojim se da se dobar dio građana s tim ne bi složio… ne bi se sigurno složilo onih 150.000 koji su otišli iz Hrvatske? Ima li nešto s čim ste vi nezadovoljni?
Ja sam pristupio ovom izvješću koje sam dužan podnijeti vrlo detaljno i temeljito. To nije samo izvješće mene osobno, nego očitovanje svih resora Vlade. Taj govor kada ga u miru pročitate je vrlo sadržajan, argumentiran i precizan. Uvijek se može više i bolje. Objektivno govoreći, u ovom trenutku ova tema koja se odnosi na Agrokor koja je sama po sebi reformski proces (nisam uzalud koristio riječ čistilište) uzela je jako puno vremena. Ovo je šansa za transformaciju poslovnih odnosa u Hrvatskoj. Ako pogledate učinke porezne reforme: veća potrošnja građana, rasterećenje gospodarstva, rast BDP-a, smanjivanje javnog duga, izlazak iz procedure prokomjernog deficita, rast izvoza… Svi ti podaci govore da su svim makroekonomski trendovi pozitivni.
Ali teško ih je povezati s rezultatima rada ove Vlade, oni su počeli tijekom Milanovićeve Vlade, s čime on nije imao veze, nego su se otvorile granice EU-a, ekonomija je krenula…
Dakle, ništa, mi kao da nismo bili tu?
To će vam reći svi ekonomisti…
Neće vam svi reći. Reći će vam oni koji lakonski komentiraju stvari, koji će reći nije do vas nego je neka nevidljiva ruka sve to napravila. Zar mislite da se proračunska disciplina odvija sama po sebi? Ne odvija se. Sve se odvija s određenom svrhom i dinamikom. Moj je cilj bio da ova kriza s kojom smo se suočili, a ona sigurno nije do moje Vlade, nije utjecala na ključne pozitivne trendove. Rejting agencije gledaju je li u zemlji stabilan politički sustav, predvidiv pravni sustav ili je to zemlja u kojoj može napraviti poslovni plan i ostvariti u takvom okruženju svoje poslovne ideje. Takvu zemlju želim i na tome radimo.
Dio od toga što kažete stoji, ali stoji i činjenica da nas je u vašem mandatu prestigla Bugarska po standardu stanovništva…
Gledajte, Bugarska i Rumunjska su već deset godina u Europskoj uniji. Koriste EU fondove puno dulje nego mi, veće su. One inicijalne muke su prebrodile. To i mi radimo. Sad smo na 47 posto raspisanih natječaja iz okvira koji je 10,7 milijardi eura, moj je cilj da u iduće tri godine sve novce povučemo. Trendovi koje ima su izrazito dobri, a nismo zaboravili ni na socijalnu uključenost i solidarnost. Povećali smo minimalnu plaću, dogovorili se s javnim i državnim službenicima. Zaposlenost je za 50.000 ljudi veća.
No, što vi mislite zašto ljudi odlaze iz Hrvatske?
Mi smo zemlja koja polako dolazi kraju tranzicijskog razdoblja. Da smo tranziciju apsolivirali ne bi nam se dogodio slučaj Agrokor, koji nam se sada događa. Jednostavno činjenica je da ulaskom u Europsku uniju imamo i slobodu kretanja, sve se to lakše korsti, a dio njih želi otići i dio života provesti u zemlji gdje će više zaraditi.
Kažu da je prva godina mandata najbolja godina za napraviti bolne rezove i početak reformi, vi ste je potrošili bez da ste započeli ijednu ozbiljnu reformu? Niti u zdravstvu, niti javna uprava, niti pravosuđe?
To su strukturne reforme. Spomenuo sam danas u govoru koje smo sve zakone donijeli. Nije realno da u ovakvoj godini, u kojoj se puno toga dogodilo, svi problemi hrvatske tranzicije dođu na dnevni red. Mandat traje četiri godine, htio sam osigurati političku stabilnost, da nam se drugi ne smiju. Daleko smo mi od političke kulture Italije, gdje su česti izbori, jer kod njih sustav funkcionira. Za našu zemlju je politička stabilnost bilo kakvog iskoraka, rasta i razvoja. Zato smanjivanje tenzija i podjela je važno. Hrvatska nije ista kao prije godinu dana. Posebno po ozračju u zemlji.
U Mostu kažu da se i HDZ i SDP nereformske stranke, koje samo žele zadržati Status Quo i svoje privilegije i da ste po tome potpuno iste stranke, dobar dio građana na izborima im je dao za pravo?
Kad sam došao HDZ je bio na 20 posto, sad stojimo na 34. Oni stoje na onome na čemu stoje. Naš rejting je na razini Kurza, Merkel, Macrona. Dakle, ono što mainstream stranka mora biti. Sve iznad toga je čudo i tu držim stabilnost. Most ima određene ideje, ambicije, projicira to s lokalne na naciolne razine, trebaju jedno vrijeme prilagodbe. Njih sam doživio s puno simpatija. Ali to je kao jedan veliki široki ljevak u koji mnoge interesne skupine ubacuju svoje ideje. S obzirom na nedostatak filtera kod njih – to im sutra postaje javna politika. Tu je razlika nas i njih kao prosvjedne stranke. Moj angažman je da učinim zemlju stabilnom, u kojoj mainstream stranke grade povjerenje u sebe i institucije.
Ali nemate stabilnost u Saboru, imate dvije, tri ruke više od polovine, svaki zakon je problem za izglasavanje…
Zašto mislite da je to problem? Imali ste već u Hrvatskoj većina za jedan glas. Zašto je to problem?
Za bolne rezove, ozbiljne reforme – oni su problematični ako imate takvu većinu…
Koji to zakon nećemo moći provesti kroz ovu većinu. Ne spominjete činjenicu da je oporba uvjetovala izbor ustavnih sudaca, što je obveza Sabora, pa to je opstrukcija i problem. To je logika improvizacije a ne načela zakonitosti. Zakoni su pisani da ih Sabor provodi. Želim da se Agrokor rasvijetli do najsitnijih detalja, hoće li to biti u formi povjerenstva ili odbora, svejedno je. Ne radi se o tome hoće li glavni državni odvjetnik nešto reći, nego se radi o zakonu i onome što zakon kaže.
Vratimo se malo na ove reforme. Nema reforme bez ozbiljnih rezova, ono što vi sada u Vladi očito radite je da koristite ovaj dobar ekonomski trend i zapravo proračun i dalje samo postaje sve veći i veći. 500 milijuna kuna za branitelje, zaposleno je tisuću novih ljudi u državnoj upravi. Opet je ministarstvo obrane neki dan raspisalo natječaj za 70 ljudi, ministarstvo branitelja za 50 ljudi, dokle ta državna uprava može rasti i dokle će ljudi koji rade kojih je sve manje to moći hraniti?
Podaci konkretni, prije dvije godine imali ste oko 55 400, danas imate oko 55 900 zaposlenih, dakle radi se o 500 ljudi. Ove godine raspisani su natječaji za otprilike do 1000 ljudi koji će biti isključivo zaduženi za provedbu europskih projekata i fondova. Vodite računa 85% sredstava za njihove plaće dolaze iz tehničke pomoći iz europskog proračuna, dakle ne koštaju direktno europski proračun. Drugi dio o kojem se radi je korištenje one formule 2 za 1, dakle dva koja odu, jedan se zapošljava. To su minimalne razlike za ukupan broj. Ono što želimo je racionalnost, funkcionalnost, proračunsku disciplinu…
Da, ali to se na proračunu ne vidi, nitko nije dobio manje, svi su dobili više…
Oprostite, s te strane ono što rješavam su politički prioriteti. Evo kažete da li smo u prvoj godini donijeli neku stratešku ili bolnu odluku. Činjenica da smo i predsjednica RH i parlamentarna većina, ali i oporba, uključujući i SDP i Most, bili za to da se ide u nabavu borbenih zrakoplova. To je odluka koja se nije htjela donijet zadnjih 20 godina. Mi smo donijeli u prvoj godini…
Pa nije bolan, ali je opet trošenje novaca…
U današnje vrijeme, sigurnosno u globalnom smislu, nova strategija nacionalne sigurnosti, sustav domovinske sigurnosti i odluka da idemo sa tim da Hrvatska zadrži sposobnosti ratnog zrakoplovstva je strateška odluka koju…
Nije sporno, ali nije bolna.
Oprostite, ali to nije jednostavna odluka. Zašto ju nisu donijele vlade prije mene? Kalkulirale su, bilo ih je strah. Mi smo je donijeli u političkom suglasju.
Jel točno da je ministar Krstičević s onom ostavkom prijetio samo zato da bi dobio u proračunu jer je ministar Marić toga tjedna srezao proračun upravo za nabavku zrakoplova i dok mu se to nije vratilo, da je zbog toga zapravo prijetio ostavkom?
Ma nema veze. Mislim, ako ćemo sad ići na bazi kuloara je li točno što je netko nekom rekao, to može biti simpatično, ali to možemo nakon emisije uz kavu. To jednostavno nije, Damir Krstičević ono što je napravio glede ministarstva obrane, a i mi politički kao vlada, mi smo nakon 6 godina prvi put digli sredstva za obranu. Pa vi znate da je trend izdvajanja za obranu i sigurnost da se ide prema 2 posto. Prema tome idemo postupno u tom smjeru. Što se tiče hrvatskih branitelja, mi smo u kampanji obećali da idemo na jedinstveni zakon, to smo predložili, procedura je u saboru, mislim da smo to dužni onima koji su…
Kada govorimo o bolnim promjenama, mislio sam i na porez na nekretnin od kojeg ste odustali, čim se skupila jedna peticija od 100 tisuća ljudi, ajmo sad odustati od promjena.
Dajte mi šansu da to objasnim. Postoji zakon o lokalnim porezima, jedan od poreza predviđenih tim zakonima je bio porez na nekretnine, ali to nije onaj vrijednosni porez na nekretnine o kojem je bila rasprava prije nekoliko godina. Ovdje je bila ideja samo zamjene komunalne naknade porez na kuće za odmor, spomenička renta…
I ekonomisti su rekli da je to jedan od racionalnijih poreza, dakle da se porez sa rada premjesti na kapital na imovinu.
Što se tiče prihodovne strane, zvao se on porez na nekretnine ili komunalna naknada, neke velike razlike ne bi bilo. Ono što u politici u jednom trenutku morate osjetiti je da li je svrhovito inzistiranje na jednoj temi ili je dobro da se ona još jednom sagleda da vidimo koliko je to prihvatljivo.
Ali pet godina se već sagledava ta tema.
Ali različit je koncept. Ono što je bila rasprava prije nekoliko godina, o čemu je govorila vlada SDP-a, vrijednosni porez na nekretnine, to vam je recimo porez u Francuskoj gdje imate vrijednu nekretninu pa da vidite kad vam razrežu porez na nekretnine po tom sustavu u odnosu na ovo što je komunalna naknada, to su neusporedive kategorije. I zato mislim da smo napravili dobro zbog vezanosti te kulture našeg naroda na nekretnine, smatram da u komunikacijskom smislu nismo dovoljnu pozornost kad se donosio cijeli paket 16 poreznih zakona posvetili ovome jer su bile druge teme važnije, i porez na dohodah i porez na dobit itd.
Porez na PDV će biti manji iduće godine, to ste obećali?
Mi smo obećali to u kampanji i ukoliko se proširi fiskalni kapacitet otvoreni smo i za to smanjenje.
Mirovine ste obećali da će biti na 60% prosječne plaće do kraja mandata, trend je obratan.
Ne nije. To je cilj do kraja mandata. Kako je obratan ako sam vam sada rekao da smo mi prva vlada koja je povećala mirovine za 2,5% više nego itko od 2008.?
Plaće su rasle više.
I prosječna plaća je narasla i minimalna plaća je narasla jer smo mi povećali više jednom nego SDP-ova vlada uz tri godine.
Ono što ovu vladu karakterizira i zadnje 2-3 godine u Hrvatskoj je sve veća opterećenost ideološkim podjelama. Jača konzervativno-katolički pokret, ima tu i političkih ambicija, s nekima ste se i vi u HDZ-u sreli, kako to komentirate?
Pa živimo u demokratskom društvu, jasno je da se artikuliraju različiti pokreti, nevladine udruge prerastaju u političke stranke, ljudi imaju političke ambicije.
Bojite li se da će HDZ tu izgubitio dio glasača?
Ne, to je ono što sam rekao. HDZ je stranka koja je narodnjačkog demokršćanskog karaktera, stranka koja je dio najjače političke obitelji na europskoj razini, stranka koja ima najveću bazu, najvišu postignuća ali i najviše grešaka. Međutim, snaga jednog kredibilnog HDZ-a koji vraća povjerenje u ono što radi u odnosu na sve one aktere koji bi rado došli u prostor desnog centra, bojim se da to s ovakvom politikom HDZ-om, s otvorenim i lijepim transferom koaliranja prema liberalima i narodnjacima, pogledajte i Angela Merkel ide koalirati s liberalima kao što je koalirala prije, mislim da otvaramo nove prostore suradnje, nove modele i mislim da je to dobro za Hrvatsku.
Što mislite o 170 tisuća potpisa predstavnika incijative ProLife i Vigilare za zabranu pobačaja?
Ako se nešto zove inicijativa ProLife to je onda inicijativa za život. Stav HDZ-a o tome je vrlo jasan, nemoguće je u Hrvatskoj danas u 21. stoljeću ići s time da dođe do generalne zabrane. To nije realno, ono što želimo je da se to izbjegava što je više moguće.
Hoćete li zakonski pooštriti uvjete za pobačaj?
Imamo ja mislim još dvije godine da nakon ove dugo dugo godina očekivane odluke ustavnog suda pripremimo novi zakon.
Kritiziraju vas da ste arogantni prema neistomišljenicima, oporbi, novinarima?
Stvarno se trudim da niti u jednom trenutku ne prijeđem granice koje bi krivo mogle biti doživljene. Od stresa smo se malo i udebljali u ovih godinu dana, jer kad radite 14 sati dnevno na dan to je tako a ništa pozitivno ne dobivate na stol. Onda se to vidi i osjetim ali to je takav posao koji morate izdržati. A olaktona je okolnost što imam i dvoje male djece.
Neki kažu i da ste tašti, ne volite čuti kritiku?
Kako ne bih volio, oni koji me bolje poznaju znaju da volim razgovarati i da ne volim podilaženje, dapače. Mislim da je to ključ da međusobno moramo biti korektivi i nema osobite koristi da vam netko govori što vi želite čuti.
Imate dvoje male djece stiglente li se baviti njima?
Možete misliti koliko je supruga zadovoljna po tom planu, da između 6 i 8 ujutro mogu biti pomoć u kući.
Supruga se ne pojavljuje često s vama u javnosti?
Odlučili smo da obiteljsko pojavljivanje nije naš plan, a ona se sjajno nosi sa brojnim zadaćama.
Suprugu ste upoznali u Saboru, je li bilo romatike tamo?