ANALIZA SITUCIJE S GORIVOM

Video | Gorivo nikad skuplje, a situacija u susjedstvu šarolika. Evo tko plaća najjeftinije!

RTL

Analizirali smo i kretanja cijene goriva kroz povijest, značajni su ratovi, ali i pandemija

Od danas plaćamo 12 kuna i 19 lipa za benzin i 12 kuna 53 lipe za dizel ili nešto više od euro i 60 centi. Cijena bi se popela nadomak 14 kuna da Vlada nije intervenirala i fiksirala marže i smanjila trošarine na iduća tri mjeseca, no vidjet ćemo uskoro da država i dalje itekako dobro zarađuje na litri goriva.

A koliko gorivo u odnosu na Hrvatsku plaćaju susjedne zemlje, i koliko na litri zarađuje država analizira Ivan Vrdoljak.

Više u VIDEOPRILOGU:

Tvrdi tako kako skuplje gorivo među susjedima plaćaju jedino Talijani, i to nadomak 2 eura, odnosno 15 kuna za benzin i više od 14 za dizel. Tek nešto malo jeftinije gorivo od Hrvatske plaćaju građani Slovenije, Bosne i Hercegovine i Srbije. Srpska vlada je primjerice također na mjesec dana zamrznula cijene na ovu razinu.

S našeg popisa odskače jedino Mađarska gdje je gorivo uvjerljivo najjeftinije. Litra benzina i dizela koštaju tek nešto više od 9 kuna. Ondje su cijene također zamrznute sve do svibnja, a pitate li se kako i zašto imaju tako jeftino gorivo, između ostaloga znajte da su ondje idući mjesec parlamentarni izbori i da mađarski premijer lovi novi mandat.

Što čini cijenu?

Idemo vidjeti sada što sve ulazi u cijenu litre bezolovnog benzina koja dakle stoji 12 kuna i 19 lipa. Nabavna cijena nafte i ostali troškovi poput prerade i prijevoza u litri goriva čine nešto manje od 5 i pol kuna.

Trgovačku maržu, dakle zaradu naftnih kompanija Vlada je fiksirala na maksimalnih 75 lipa po litri. I tu smo stigli na nešto iznad 6 kuna po litri. Na sve ove prethodne stavke država onda zaračuna trošarinu koja, iako smanjena za 40 lipa, sada iznosi gotovo 3 i pol kune.

Tek onda, na sve to zaračuna još PDV u iznosu od 2 i pol kune. I tako dođemo do cijene veće od 12 kuna. Vidimo dakle da i danas oko pola cijene čine državni nameti. U tom smislu državi zapravo odgovara da nafta poskupljuje – jer skuplja nafta znači više prihoda za proračun putem oporezivanja te nafte.

A kako se cijena nafte kretala proteklih godina?

Danas barel brenta na londonskoj burzi iznosi nešto ispod 130 dolara, a dolar također jača pa, uz samo poskupljenje nafte i taj rast valute utječe na cijenu. Idemo malo unatrag pa da vidimo kako cijena reagira na krize. Značajnije poskupljenje je krenulo krajem studenog kada su krenule ruske vojne vježbe i gomilanje vojske uz ukrajinsku granicu – tada je barel iznosio oko 70 dolara.

Gotovo nostalgično djeluje ovaj ožujak 2020. i 23 dolara po barelu, ali znamo da je to početak pandemije koronavirusa kada je većina svjetskog gospodarstva naglo usporila ili se zaustavila, a potražnja za naftom se smanjila.

Na 112 dolara cijena se popela 2014. nakon što je Rusija anektirala Krim. Na visokih 126 dolara bila je i početkom rata u Libiji 2011., a rekord proteklih godina definitivno je krizna 2008. godina kada je cijena bila nadomak 140 dolara. Što možemo očekivati u narednim danima i tjednima teško je predvidjeti, ali vjerojatno novo poskupljenje, donose RTL Vijesti.

Preporučeno
Imate zanimljivu priču, fotografiju ili video?
Pošaljite na Whatsapp, Viber, MMS 097 64 65 419 ili na mail vijesti@riportal.hr ili putem Facebooka i podijeliti ćemo ju sa tisućama naših čitatelja.
Komentari