Hoćemo li ubrzo u Sloveniju bez čekanja na granici ili će nas susjedi blokirati?

U Bruxellesu su potvrdili da će Europska komisija 16. listopada odobriti Hrvatskoj ulazak u Schengen

U Sloveniju bez čekanja na granici i kilometarskih karavana kamiona! Hrvatska to dugo čeka i tome je sve bliže jer bi nam Europska Komisija 16. listopada trebala dati zeleno svjetlo za ulazak u Schengen.

”Čekamo da aktualna Komisija predsjednika Junckera prihvati svoj prijedlog komunikacije prema Vijeću kako bi Hrvatska mogla tražiti svoje članstvo u Schengenu među državama članicama”, kazao je Andrej Plenković, HDZ, predsjednik Vlade.

Premijer Plenković sastao se sinoć s predsjednikom Europske komisije, nakon čega je Juncker iznenadio susjede Slovence i podržao Hrvatsku na putu u Schengen.

”Hrvatska treba postati punopravna članica Schengena i time Komisija dovršava ocjenu u tom smislu”, poručio je Juncker.

Ulaskom u Schengen zatvorili bi se granični prijelazi pa pregled putovnica i osobnih iskaznica na granici sa Slovenijom, Mađarskom i Italijom odlazi u povijest. To otvara put većoj slobodi kretanja i bržem prometu roba i usluga.

”Odbor za Schengen je početkom rujna konstatirao da je Hrvatska ispunila svih osam cjelina. Dakle, brojne preporuke. Zaista smo napravili velike iskorake i ono što očekujemo da kolegij povjerenika to prihvati na nižim razinama”, kazao je u četvrtak Andrej Plenković, predsjednik Vlade.

Schengen je zamišljen kao teritorij jedne velike države, a trenutno ima 26 članica. 22 su iz Europske unije, a tu su još Island, Norveška, Švicarska i Lihtenštajn. Bugarska, Rumunjska, Cipar i Hrvatska čekaju da se pridruže.

”Kad uđemo u schengenski prostor onda smo u pravom smislu članica Europske unije”, kazao je Vlaho Orepić, bivši ministar unutarnjih poslova.

To što će Hrvatska uskoro dobiti zeleno svjetlo za Schengen ne znači da odmah postaje i članica. S tim se moraju složiti i ostale države u Europskoj uniji. Najviše ovisimo baš o našim prvim susjedima Slovencima, a oni bi mogli tražiti da zauzvrat prihvatimo presudu arbitražnog suda.

”Naši susjedi, Hrvati moraju pokazati da poštuju europske demokratske i pravne standarde, vladavinu prava i međunarone pravne odluke koje donose međunarodni sudovi”, poručio je Miro Cerar, slovenski premijer.

”Nikakvom izjavom ne želim prejudicirati odluku slovenske Vlade o hrvatskom pristupu schengenskom prostoru. Vjerojatno bi bilo lakše kada bi Hrvatska ispunjavala svoje obveze iz arbitražne presude”, smatra Borut Pahor, predsjednik Slovenije.

Tako su Bugari i Rumunji dobili zeleno svjetlo još 2011., ali nisu u Schengenu jer su neke države stavile veto zbog korupcije i organiziranog kriminala.

Schengen ne znači da se kontrole na granicama ne mogu ponovno uvesti. Neke su članice to i napravile poput Njemačke, Austrije i Švedske zbog terorizma i ilegalnih migracija. 2015. bilo je čak 1,8 ilegalnih migracija, a lani 150 tisuća. Hrvatska i danas ima problem s ilegalnim prelascima. A štiti najdužu kopnenu granicu Europske Unije, uskoro i Schengena. Policiju čeka težak posao.

”Najveći problem u policiji je standard našego policijskog službenika, a pod broj dva je opremljenost iste te policije. To je nešto gdje mi trebamo napraviti jedan hrabriji iskorak”, poručio je Vlaho Orepić, bivši ministar unutarnjih poslova.

U Schengenu danas živi oko 400 milijuna stanovnika, a kada mu se napokon pridružimo – imat ćemo ista prava kao Nijemci i Francuzi.
Goran Latković
Foto: Željko Lukunić/Pixsell

Više u VIDEOPRILOGU: