Hrvatska je na dnu europske ljestvice. Čak 311 općina i gradova nema jaslice, a 146 ih je i bez vrtića. Najgore je u Slavoniji, Dalmatinskoj zagori, Zagorju i Gorskoj Hrvatskoj
Više u VIDEOPRILOGU IZNAD!
Ministarstvo za demografiju i obitelj objavilo je šokantno istraživanje: Hrvatska je najlošija u Europi po pokrivenosti vrtićima. Problem je to koji se neće riješiti preko noći, a iako se povlači i određeni novac iz EU fondova, i država sudjeluje u projektima – do europskih standarda pred Hrvatskom je još puno posla.
Odlučili su se na život u Baranji, no mlada obitelj s djetetom naišla je na problem – u njihovu selu vrtića nema.
“Trenutno nije problem pošto supruga ne radi, ja radim, a bilo bi puno bolje kad bi supruga mogla raditi, a da djete ostavimo u vrtiću, ali nažalost nemamo vrtića u selu”, govori Ante Katić.
“Mislim da bi to uvelike pomoglo. Ostavlja se kod bake i djeda ili nekom moraš platiti da ti čuva dijete”, smatra Maja Rončević.
I u Istri slična slika, djeca iz Grožnjana u vrtić putuju u desetak kilometara udaljene Buje.
“Supruga ih vozi ujutro, ali popodne poslije vrtića vozač nam dovozi djecu, više sam nego zadovoljan s njime”, rekao je Marko Brajković iz Grožnjana.
Hrvatska je na dnu europske ljestvice. Čak 311 općina i gradova nema jaslice, a 146 ih je i bez vrtića.
“Hrvatska je najlošija zemlja kad govorimo o vrtićkim programima imamo najnižu stopu pokrivenosti djece vrtićkim programima u EU”, izjavila je Ivana Dobrotić, Katedra za socijalnu politiku Pravnog fakulteta u Zagrebu.
Najgore je u Slavoniji, Dalmatinskoj zagori, Zagorju i Gorskoj Hrvatskoj.
“Dosta je velik problem u financijama siromašnije općine, gradovi imaju puno slabije kapacitete za pružanje predškolskog odgoja, a posebno kad govorimo o jasličkim grupama”, kazao je Teo Matković s Katedre za socijalnu politiku Pravnog fakulteta u Zagrebu-
Prema preporukama Europske unije 33 posto djece trebalo bi ići u jaslice, u Hrvatskoj ih ide 21 posto, a u vrtiće ih umjesto 90 ide manje od 60 posto. S druge strane u grupama je previše mališana.
“Naše su jasličke skupine prenatrpane, 30 % posto djece jasličke dobi ide u grupe koje su veće od 20 djece što je mimo bilo kakvog pedagoškog standarda, a slično je i s vrtićkom populacijom”, objašnjava Ivana Dobrotić.
I odgajatelja je premalo.
“Kvalitetnog čovjeka je uvijek teško naći, uvijek se javi pripravnica i odgojitelj koji je već negdje radio, ali zbilja kvalitetnog čovjeka koji s ljubavlju raditi svoj posao je vrlo često pronaći”, rekla je Božica Novosel, ravnateljica Dječjeg vrtića Pipi duga čarapa.
Problem je i radno vrijeme vrtića neprlagođeno roditeljima pa je Ministarstvo obitelji pokrenulo projekt Vrtići za skladniji život, vrijedan 300 milijuna kuna, a dodatnu pomoć iz državnog proračuna obećali su i lokalnim zajednicama.
Ivana Franić
