Hrvatski muškarci apsolutni su prvaci u Europi po debljini!
U povodu obilježavanja Svjetskog dana debljine predstavljeni su rezultati istraživanja Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) pod nazivom “Europska inicijativa praćenja debljine u djece, Hrvatska 2018./2019.”
Više u VIDEOPRILOGU:
Voditeljica istraživanja za Republiku Hrvatsku je Sanja Musić Milanović.
Na predstavljanju su govorili ministri zdravstva Vili Beroš i znanosti i obrazovanja Radovan Fuchs, ravnatelj Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo Krunoslav Capak te predstavnici Europskog ureda WHO-a Kremlin Wickramasinghe i João Breda, prenose Vijesti.hr.
Ministar Beroš istaknuo je: “Ministarstvo zdravstva je prepoznalo problem debljine kao prioritetno područje i započelo pripreme za izradu Akcijskog plana za prevenciju debljine. Vjerujem da ćemo implementacijom Akcijskog plana u bliskoj budućnosti doprinijeti zaustavljanju trenda porasta debljine na nacionalnoj razini.”
Ministar Fuchs naglasio je važnost osnovnih škola: “Posebno bih istaknuo ulogu osnovnih škola koje su dužne organizirati prehranu učenika u skladu s propisima i normativima koje donosi Ministarstvo zdravstva. Također, s ciljem poticanja zdravstveno usmjerenog tjelesnog vježbanja kroz odgojno-obrazovni sustav nedavno je pokrenuta inicijativa Ministarstva turizma i sporta u kojoj se traži povećanje satnice tjelesnog i zdravstvenog odgoja u školama.”
Dječaci imaju češće problema s pretilošću
“Činjenica da svako treće dijete ima problem prekomjerne tjelesne mase ili debljine predstavlja velik javnozdravstveni izazov. Prije svega, svako treće dijete u dobi od 8 do 8,9 godina ima povećan rizik da u odrasloj dobi također ima problem prekomjerne tjelesne mase i debljine, što posljedično znači veći rizik oboljenja od KNB te time očekivani teret za zdravstveni sustav, što za sobom povlači i financijske troškove ali i gubitke u ljudskom kapitalu”, naglasila je Musić Milanović.
Uspoređujući podatke po regijama, najmanji udio djece s problemom prekomjerne tjelesne mase i debljine zabilježen je u Gradu Zagrebu, njih 29,7%, dok ih je u Kontinentalnoj i Jadranskoj regiji nešto više, 36,0% i 36,9%. Spolna razlika u učestalosti debljine posebno je izražena u Jadranskoj regiji gdje je debljina prisutna u 19,3% dječaka i 7,9% djevojčica.
Posebno je zabrinjavajući podatak o utvrđenoj pogrešnoj percepciji uhranjenosti djeteta od strane roditelja. Od 35,0% djece s utvrđenim problemom prekomjerne tjelesne mase i debljine, samo 14,0% roditelja smatra da njihovo dijete ima prekomjernu tjelesnu masu ili debljinu.
“Oko 6,6% hrvatskog budžeta odlazi na ono što uzrokuje prekomjerna masa i debljina. Ovo je prvo stanje koje može skratiti život za 3,5 godine. Ovo je podloga za dijabetes, kardiovaskularne bolesti.”, kaže Musić Milanović.
Muškarci su nam prvaci
Naglasila je kako su hrvatski muškarci apsolutni prvaci u Europi dok su djeca na visokom petom mjestu, a najveći problem su zemlje Mediterana. Istaknula je kako je problem izraženiji na jugu.
“Jedna pandemija podržava drugu”, rekla je Musić Milanović referirajući se na pandemiju koronavirusa i pretilosti.
“Ne vidim zašto je jeftinije kupiti zašećereni sok, ako ste žedni pijte vodu,” poručila je.
Musić je zatražila od ministra Fuchsa da dvorane škola budu otvorene i dostupnije.
U istraživanju je sudjelovalo 7295 djece, 33,1% djevojčica i 37,0% dječaka.
Svjetska zdravstvena organizacija traži da se porast debljine zaustavi.