Istražili smo jesu li popusti veći u Zagrebu ili Grazu
Kamo god ovih dana krenuli, izlozi nas privlače velikim sniženjima. No jesu li cijene doista niže ili tek napuhane da samo djeluju sniženo? Jesu li trgovci dobro izračunali popust i odgovara li uopće cijena artikla onoj oglašenoj?
Sve su to jutros u jednom trgovačkom centru provjeravali inspektori, a Potraga ih je pratila s upaljenom kamerom. Kad vas netko pokuša prevariti, ljutnja je opravdana, a domaće je potrošače prošlih godina jako ljutilo što sniženja nisu ni blizu inozemnima. I danas prevladava taj dojam pa smo odlučili riješiti tu dvojbu. Iste artikle pronašli smo u Grazu i Zagrebu, usporedili smo cijene i ukupna sniženja.
Pogledajte više u Videoprilogu:
Isplati li se i dalje otići u šoping izvan Hrvatske? Kako nas sve trgovci pokušavaju zavarati?
Dva dana nakon Božića trgovine su se okitile natpisima sezonska sniženja i tako će biti sve do kraja veljače. Naša je tradicija da trgovci nude sniženja, a kupci se žale kako ona definitivno nisu kao vani.
Seiersberg u Grazu golemi je trgovački centar s dvjestotinjak trgovina i prema njemu svakog četvrtka i subote putuju autobusi iz Hrvatske. Pogodan je za jednodnevni šoping jer se nalazi malo više od dva sata vožnje od Zagreba, a ni sat i pol vožnje od Krapine. U sezonskim su nas sniženjima Austrijanci pretekli za tri dana.
Trgovci kažu kako sniženja ovdje obično kreću dan nakon Božića, no ove su godine malo uranili i ona konkretnija sniženja počela su dva dana prije blagdana.
Konkretno, za Austrijance znači da nema trgovine koja ne nudi popust, a oni su poprilično izdašni, s obzirom na to da su sniženja počela tek nedavno.
30 posto je minimum koji nudi baš svaka trgovina ovdje, a zlatna sredina kreće se oko 50 posto.
Oznaku od 70 posto vidio sam na doista mnogo trgovina. Možda i svaka četvrta ima taj natpis, a provjerio sam, imaju najmanje deset različitih artikala koje nude za samo trećinu cijene ili još povoljnije. U jednoj trgovini koja nudi 70 posto popusta, naletio sam i na Međimurku Gordanu Nemec koja živi u Grazu. Kaže kako ovdje češće čuje hrvatski nego njemački, osobito vikendom, kad traje hrvatski ‘desant’ na Seiersberg.
„Busevima masovno dolaze ovamo, zbog sniženja vjerojatno, jer ipak su ovdje 30, 50 i do 70 posto sniženja. Ima ih kroz cijelu godinu, ali kroz ovaj period, definitivno. Vidjeli smo registracije iz svih krajeva Hrvatske: Zagreb, Koprivnica, Čakovec, Varaždin jer to je njima blizu. Slovenija također“, rekla je Gordana Nemec iz Graza.
„Mislim da su tu konkretnija sniženja i velik izbor. Puno veći izbor. Tako da rado dolaze naši, a imaju i veći izbor svega. Sportske obuće, odjeće, a i elegantnih stvari“, dodala je Nemec.
Na prvu mi se čini kako je izbor veći nego u našim velikim centrima, no ono što me zanima jesu cijene. U trgovinama kakve postoje i kod nas bilježim artikle i cijene. Budući da nemam osobito dobro oko za robu, biram artikle koji su po nečemu zanimljiviji i koje bih trebao lakše pronaći u trgovačkom centru u Zagrebu.
Što je u Zagrebu drukčije od Graza?
Dan nakon Graza u Zagrebu ću usporediti cijene. No, prije toga nalazim se s odvjetnicom Dijanom Kladar koja se specijalizirala za zaštitu potrošača. Upozorava kako Hrvatska u tome koliko su sniženja izdašna kaska za zapadnim zemljama.
“Tržište je takvo u Hrvatskoj da iako imate samo 50 posto sniženja, Hrvati će kupovati… može se dogoditi da im je skupo otići u Graz jer tamo morate potrošiti više novca, a i druga stvar je da tamo ne možete plaćati na rate. Mi smo još uvijek kupovno manje moćni nego drugi građani Europske Unije i trgovci mogu koristiti tu mogućnost. Dakle, prosječni Hrvat će radije kupiti proizvod na rate, a to ne može vani. Kad bi građani više kupovali vani jer ne žele ovdje proizvode plaćati po 50 ili samo 30 posto jeftinije, tada bi prodavači bili prisiljeni temeljem ponude i potražnje dignuti ta sniženja na višu razinu”, rekla je odvjetnica Dijana Kladar.
Podaci Hrvatske gospodarske komore pokazuju kako se kod domaćih trgovaca ipak podiže svijest kako kupci danas u sezoni sniženja očekuju više nego prije.
“Tako smo 27. 12. krenuli s prvim krugom i tu doista sniženja idu do 20-30 posto iako moram reći da se već u prvom krugu može naći roba koja je snižena i do 50 posto. Onda oko 15. siječnja ide drugi krug koji definitivno ide prema 40-50 posto, a potkraj veljače, kad je istek sezonskog sniženja, vjerojatno će se naći dosta robe koja je snižena i 70 posto, a analize posljednje dvije ili tri godine pokazuju da je doista tako i bilo”, rekla je direktorica Sektora za trgovinu pri HGK Tomislava Ravlić.
Ovog su prosinca građani potrošili gotovo 16 milijardi kuna, čak milijardu kuna više nego godinu prije. Ako se trend povećanog trošenja nastavi i na početku 2020., trgovci mogu biti zadovoljni. No, Dijana Kladar upozorava kako i u sezoni sniženja moramo paziti na trikove kojima se trgovci ponekad služe samo da bi kupce namamili u trgovinu.
“Ako trgovac kaže da prodaje robu na sniženju od 70 %, onda se ne bi smjelo dogoditi da kad uđem u trgovinu, imam samo jedan artikl snižen 70 % jer je to zavaravajuća poslovna praksa. Prije smo imali u zakonu da jedna petina treba biti, dakle ako je istaknuto sniženje 70 %, onda barem jedna petina artikala mora biti 70 posto snižena. Danas takvu odredbu nemamo. No to ne znači da ako imamo jedan proizvod na 70 %, tada je moguće da inspekcija to proglasi nepoštenom poslovnom praksom i da sud kazni trgovca”, rekla je Kladar.
Trgovac i prvotnu i sniženu cijenu mora prikazati jasno i lako vidljivo, a kupac koji kupuje na sezonskom sniženju ima ista prava kao u bilo koje drugo doba godine. Varaju li trgovci kupce provjerava Državni inspektorat.
Tijekom prošlogodišnjeg zimskog sniženja inspektori su u 378 nadzora utvrdili 63 prekršaja, a u ljetnim sniženjima su u 441 nadzoru pronašli 69 prekršaja. Pronašli su da neke cijene nisu bile pravilno istaknute, da su kod nekih originalne cijene prenapuhane, pa izgleda kao da su snižene više nego što doista jesu, a kod nekih su snižene cijene bile krivo izračunate.
Što su otkrili inspektori?
Kontrolirat ćemo samo isticanje cijena i nakon toga ulaz u poslovnu dokumentaciju, utvrđivanje možebitnih nepoštenih praksi kod trgovaca.
S inspektorima smo bili i jutros kad su krenuli u inspekciju trgovina u jednom trgovačkom centru. U sat i pol pronašli su više primjera u kojima je kupac namjerno ili slučajno prevaren.
“Tijekom ovih nadzora utvrdili smo moguće nepravilnosti koje se ogledaju u nepravilnom isticanju ili pak neisticanju cijena određenih artikala. Utvrdili smo također da cijena koja je oglašena ne odgovara istaknutoj cijeni na proizvodu. Zatim smo utvrdili da se trgovac istodobno u prodajnom objektu koristio različitim oblicima prodaje kao što su zimski popust, sezonsko sniženje, akcija… Takav način oglašavanja zbunjuje potrošače”, rekla je načelnica tržišne inspekcije Državnog inspektorata Vedrana Filipović Grčić.
Pronašli su i kako su neki trgovci već izvjesili da je počeo drugi krug sniženja iako on, prema zakonu, kreće tek 15. siječnja.
„Postotak prekršaja se kreće u rasponu od 16 do 20 posto svake godine. Veći broj prekršaja odnosi se na manje prekršaje u pogledu isticanja cijena, dok se manji broj prekršaja odnosi na zavaravajuću, odnosno nepoštenu poslovnu praksu koja je teži oblik prekršaja“, rekla je Filipović Grčić.
Protiv jedne pregledane trgovine bit će i podignut optužni prijedlog zbog manipulacije cijenom.
Raspon kazni je od 10 do 100.000 kuna za pravne osobe, te od 5 do 15.000 za odgovornu osobu u pravnoj osobi.
Cijena? To je ono što kupce najviše zanima. Isplati li se možda u šoping ići u inozemstvo? Cijene sam išao provjeriti u jedan popularni trgovački centar u Zagrebu. Piše kako su sniženja i do austrijskih 70 posto, ali to tek moram utvrditi. Prije toga tražim iste one artikle koje sam snimio u trgovinama u Grazu. Jednu majicu nisam uspio pronaći u istom lancu trgovina ovdje jer se, kako su mi rekli, zadnja prodala jučer. Sad tražim atraktivne ženske čizme.
Pronašao sam isti artikl kao u Grazu. Ove čizme odabrao sam zato što su velike pa sam ih lako primijetio. U Grazu je cijena 59 eura i 95 centi, što je na današnji dan i po današnjem tečaju 446 kuna. U hrvatskoj trgovini je cijena 349 kuna, dakle gotovo sto kuna su jeftinije u Hrvatskoj nego u Grazu.
Pronašao sam ih u jednoj od rijetkih trgovina koja i u Zagrebu nudi popust do 70 % i to – već sad. Ova trgovina obućom iskazala se već u prvom krugu sezonskih sniženja.
“Svi smo mi ljudi i svi očekujemo sniženja. Uvijek imate onih kojima nikad nije dovoljno sniženo, ali ono što ja mogu reći jest da je većina naših kupaca zadovoljna sniženjima. Zaista zadovoljna. U našoj poslovnici, a za druge ne bih govorila”, rekla je voditeljica trgovine Anita Paleščak.
“Gledamo i prema vani, gdje su jaka sniženja, a moramo ih i mi dočarati. Pogotovo u Hrvatskoj su cjenovno postala manja, dakle naspram cijene imamo velik dio asortimana snižen. Puno veći nego prije nekoliko godina. Kad pogledate koliko je tu crvenih oznaka, doista je to više od 85 posto trgovina”, dodala je Paleščak.
Priznaju kako nije uvijek bilo tako. Prijašnjih godina u ovo su vrijeme nudili manje, početnih 20 ili 30 posto popusta, što se kupcima nije sviđalo. Zato su prije dvije godine odlučili promijeniti ploču i odmah krenuli konkretno. To se odmah primijetilo na ukupnom prometu.
“Ovo su muške cipele. To je kožnata muška cipela, izvana koža, iznutra krzno, moderan dizajn. Njihova prvotna cijena bila je 749 kuna, danas su 299 kuna, znači, na sniženju je sigurno 70 posto. I još danas imamo ‘žutu srijedu’, pa i na sniženu cijenu možete dobiti dodatnih 20 posto, tako da se doista isplati”, rekla je Paleščak.
Obišao sam i druge trgovine i u malo kojoj se nađe baš 70 posto sniženja, ali 50 nije rijetkost. Veće su gužve u trgovinama koje nude dodatne popuste, kao u ovoj gdje se za dva para ionako 50 posto sniženih tenisica, treće dobiju besplatno. Isplati li se ići van u šoping vjerojatno ovisi o tome što kupujete i što tražite i to je prilično osobno. Ja sam ustanovio kako ne bih više išao u Graz. I to ne zbog lokalpatriotizma i podržavanja domaće prodaje, već zbog jako opipljivog razloga. Zapravo, njih 260.
Za kraj priče, evo jednog osobnog primjera. Trebala mi je konkretna, topla zimska jakna. Kupio sam je jučer u Grazu na sniženju. Ali ovdje sam je pronašao na malo većem sniženju i vidio da je 260 kuna jeftinija! Dakle, to je dokaz kako nije uvijek sve vani bolje i jeftinije, što je svakako dobro za naše kupce. Možda malo manje dobro za mene.