Kakav fijasko! S 200.000 kuna htjeli privući natrag sve iseljene Hrvate. U mjesec dana privukli su samo – jednu osobu

“Smatram ovu mjeru jednim bezobraznim udarcem za sve one koji ostaju u Hrvatskoj, rade i trude se usprkos svemu. Razmislila bih o povratku u Hrvatsku jedino kad bi se novci uložili u borbu protiv korupcije, u borbu protiv nepotizma”, rekla nam je Eva Feldman iz Lisabona u Portugalu.

Sa suprugom i djecom za boljim životom pobjegla je i Ana-Marija. U Irskoj je već osam godina. Nezaposlenost, loša plaća, uvjeti rada, stambeno pitanje, to su glavni razlozi iseljavanja.

“Bila sam 10 godina obrtnica u Hrvatskoj i to je jedno užasno iskustvo. Bespovratne poticaje ne bih nikad prihvatila, za jedne takve u Hrvatskoj sam bila i jamac i na kraju, zato što biznis nije opstao, uzeli su nam i poticaj i 2000 eura kamate”,  govori Ana-Marija Hota iz Irske.

Razlog odlaska nije samo novac, društvena klima je vani, kaže, drukčija.
“U Irskoj sam također obrtnica i ovdje je sve puno jednostavnije. Davanja nisu niti slična. Ako je biznis na početku nemate nikakvih davanja i otvorite ga online za 20 eura”, govori Ana-Marija Hota.

Činjenica da je Hrvatsku do sada izabrala samo jedna osoba, ne iznenađuje ni građane. Maja Zorić iz Zagreba kaže: “Imam sina koji je isto vani, i samo se nasmijao na tu njihovu odluku.”

Cvita Bilić, također iz Zagreba, komentira: “Mislim da ljudi ne idu toliko zbog novca, nego zbog te nepravde koju vide. Mislim da je to glavni problem.”

Iako je ponuda za iseljenike na stolu tek nešto više od mjesec dana, u Vladi procjenjuju da će je do kraja godine iskoristiti oko 4500 ljudi.

Željko Riha, komunikacijski savjetnik, kaže: “Iznenađuje me uopće što ima prijava. OK, njih će biti jer se netko možda poželi vratiti, ali kažem – ta mjera je potpuno promašena, a komunikacijske poruke su užasne.”

Ministar rada Josip Aladrović o svemu daje svoje mišljenje: “Mi ćemo tek nakon godinu dana moći evaluirati i reći je li ta mjera bila dobra, je li poručila prije svega ekonomski a onda i demografski rezultat koji smo htjeli, sada je prerano donositi zaključke.”

Aktivne mjere samozapošljavanja više koriste oni koji nisu ni otišli iz zemlje. Do sada je zaprimljeno 675 zahtjeva, od čega je odobreno njih 130.

Riha dalje komentira: “Primjer, da sad idemo u Petrinju otvoriti neki biznis – država još ljudima nije ni obnovila kuće, nije ništa pomogla ni u toj sferi, a sad očekuje da bi se vi trebali doseliti tamo. Gdje, kad se ljudi ni ne mogu vratit?”

Za ovu mjeru Vlada je osigurala milijardu i 20 milijuna kuna, a uz novac potrebna je, kažu naši sugovornici, uređena država, jer samo tako može se zaustaviti val iseljavanja, izvještava Marko Šiklić za RTL Vijesti.