KAKAV JE ŽIVOT IZA REŠETAKA: Rade, igraju igrice, bave se slikarstvom i sviraju u bendu ‘Nisam kriv’…

Photo: Marko Jurinec/PIXSELL

Ekipa Potrage se uputila u najmoderniji i jedan od najvećih zatvora. Nalazi se u Glini gdje kazne guli oko 500 zatvorenika

Život iza rešetaka! U Hrvatskoj živi 3505 zatvorenika u čak 24 hrvatska zatvora. Ekipa Potrage se uputila u najmoderniji i jedan od najvećih zatvora. Nalazi se u Glini gdje kazne guli oko 500 zatvorenika.

Da im vrijeme brže prođe gotovo polovina zatvorenika radi. Neki u vrtu dok neki u kuhinji ili pak zatvorskoj tvornici metalnih proizvoda. Ima i onih koji se bave slikarstvom, modelarstvom, ali i par onih koji sviraju u popularnom zatvorskom bendu ‘Nisam kriv’. Do sada su snimili nekoliko albuma, a kako bi tko izašao na slobodu mijenjala bi se postava.

Sviranje samo jedna od kreativnih aktivnosti

Čak su za jedan od prošlih Božića zabavljali i bivšeg premijera dok je bio u remetinečkom istražnom zatvoru. Inače, sviranje je samo jedna od kreativnih aktivnosti koja je na raspolaganju kažnjenicima ove hrvatske kaznionice s najvišim stupnjem osiguranja.

“U ovom trenutku na izdržavanju kazne zatvora u kaznionici u Glini je više od 500 zatvorenika i imamo dovoljno smještajnih kapaciteta prema svim zakonskim propisima za još stotinjak zatvorenika”, govori Željko Šešerin, upravitelj Kaznionice u Glini.

Glinska kaznionica, kako smo već spomenuli, je najmodernija u Hrvatskoj. Već pri ulasku smo primijetili da je nedavno obnovljena. Izgrađeni su novi vanjski zidovi i suvremeni blok za smještaj kažnjenika. Nerijetko u hrvatskoj tražimo uzore u zapadnoeuropskim zemljama, a kada su kaznionice u pitanju, Europljani navodno uče od nas.

“Prije par mjeseci bila je delegacija Vijeća Europe u kojem su se nalazili suci i tužitelji iz zemalja Europske unije. Izjavili su da je zatvor stvarno lijepo za vidjeti jer je sve uredno, zeleno, ne čuje se vika ni galama, kao da tu nema zatvorenika, kao da su tu bolesnici, a ne zatvorenici što je dakako za nas pohvalno”, govori upravitelj Šešerin.

Obilazak kaznionice smo započeli u kuhinji

I zaista je tiho. Obilazak kaznionice smo započeli u kuhinji. Pripremale su se namirnice za večeru i dovršavao ručak za dio zatvorenika koji su još na poslovima izvan kaznionice.

“Danas se za večeru radi krumpir sa kobasicama, špekom i sirom. Bit će tu i saft sa svinjetinom u umaku i riža. Inače, radimo oko 1500 do 1800 jela s radnim gablecima. Imamo šest vrsta menija. Normalan jelovnik te jedan za dijabetičare, vjerski, dijetni, veganski, giht dijeta i tako dalje.”, nastavlja Goran Kirin, voditelj Pododsjeka prehrane Kaznionice u Glini.

Pomoćne poslove u kuhinji obavljaju i kažnjenici

Pomoćne poslove u kuhinji obavljaju i kažnjenici. Za svoj su rad i plaćeni, a visina plaće, kao i izvan rešetaka, ovisi o stručnoj spremi i poslu koji obavljate. Krumpir, salatu, tikvice i još puno toga sami proizvode u svom ekološkom vrtu, a dio mesa dolazi također iz zatvorskog sustava. Prije nego nastavimo obilazak kaznionice, naši domaćini, ponosni na svoj rad i kvalitetu hrane koju spremaju inzistirali su da probamo jela koji su spremili.

Zatvorski paprikaš je prema ocjeni naše ekipe bolje nego u nekim restoranima koji nemaju žicu. Dok prolazimo zatvorskim krugom upravitelj nam objašnjava da je kaznionica osnovana godine 1902., a nosila je ime 1. zemaljska popravljenica. Ta prva zgrada još je u funkciji. Tamo su se smjestile kreativne radionice slikarstva, pirografije, maketarstva i glazbene radionice. Pod budnim okom mentora nastaju prava umjetnička djela. Rade se tabakere za cigarete, male police, ploče s nazivima, stalak za olovke sa hrvatskim grbom, grbovi i satovi.

Mnogi zatvorenici rade, a sve što zarade uplaćuje se na njihov račun

Sve to završava na aukcijama, prodajnim izložbama na kojima sudjeluju zaposlenici zatvora u organizaciji ministarstva pravosuđa. Sve ovo nađe mjesto kod njihovih obitelji ili osoba kojima se takvi predmeti sviđaju. Mnogi zatvorenici rade, a sve što zarade uplaćuje se na njihov račun. Taj novac mogu trošiti u zatvorskoj kantini ili prilikom izlaska nakon odslužene kazne.

“Trenutačno imamo oko 200 zatvorenika koji su radno raspoređeni, što unutar kruga kaznionice, što van kruga kaznionice kod vanjskog poslodavca na slaganju drvene građe, rada kod nas na vrtu plasteničku proizvodnju, do metalne galanterije. Sve djelove zatvora kao što su rešetke, vrata, ježeve i slično su izradili naši zatvorenici uz nadzor strukovnih učitelja”, govori upravitelj Šešerin.

“Imamo metalsku radionicu gdje proizvodimo konkretno proizvode za vanjske naručitelje, upravu za zatvorski sustav i trenutačno sklapamo suncobrane za vanjskog naručitelja”, nastavlja Dubravko Ostoić, voditelj Pododsjeka održavanja Kaznionice u Glini.

Hoćete li biti u prilici raditi, kao i na kakvim ćete poslovima raditi ovisi kojoj kategoriji zatvorenika pripadate.

Različite kategorije zatvorenika

“U kaznionici u Glini imamo različite kategorije zatvorenika koji su počinitelji različitih kaznenih djela. Imate visoko kriminaliziranih zatvorenika, zatvorenika koji su počinitelji seksualnih kaznenih djela, nasilnih kaznenih djela i tako dalje”, govori Damir Školneković, voditelj Odjela osiguranja Kaznionice u Glini.

Svi oni odvojeni su u zasebne blokove kako ne bi dolazili u doticaj jedni s drugima. Pazi se i na uparivanje zatvorenika po sobama.

“Ne možete staviti neke osobe koje su ranjive s onima koji su nasilni. To bi vrlo brzo dovelo do eskalacije fizičkih sukoba, a odjel osiguranja se brine da do takvih stvari ne dolazi. Općenito nitko od zatvorenika ne voli pedofile, silovatelje i općenito te počinitelje seksualnih kaznenih djela te su oni ranjivi po našoj kategoriji”, govori Školneković.

Najmoderniji sigurnosni sustav

Cijeli novi zatvorski blok opremljen je najmodernijim sigurnosnim sustavima. Iako su vrata ista kao u ostalim zatvorima, unutrašnjost je mnogo drugačija.

U jednoj zatvoreničkoj sobi više nije kao nekada da je u istoj prostoriji toalet i tuš, nego je sada odvojeno. Uvjeti nisu na razini hotela, ali nisu ni onakvi kakve ste u zatvorima vidjeli u filmovima. Svaki zatvor ili kaznionica ima i svog dušobrižnika. Velečasnog Lučića koji obavlja tu, za život zatvorenika važnu funkciju – potražili smo u Rijeci. Zajedno smo otišli na mjesto gdje služi mise, obavlja duhovne razgovore, ispovijeda. Kroz osam godina razgovarao je sa sitnim kriminalcima, no i okorjelim ubojicama.

“Čovjek koji je počinio zločin se mora vratiti na put i suočiti se s time da on nosi na duši oduzeti život. Bog je gospodar života, a ne mi ljudi. Kako god bili ljutiti, kako god reagirali, kako god bili izazvani, ne smijete tuđi život prekinuti. A dogodili se onda treba prihvatiti sve sankcije koje proizlaze iz toga, a čovjeku smo mi duhovnici dužni povratiti ono milosno stanje djeteta božjeg. Mora se ponovno obući u čovjeka, da ga Bog ljubi i moj je savjet uvijek da moli za onoga kojemu je život prekinuo”, kaže svećenik Luka Lučić.

U Rijeci se nalazimo i s Goranom Rasporom, iskusnim zatvorenikom koji je gulio kaznu u svom gradu, ali i u Puli, Remetincu, Glini. Istom zatvoru gdje je svojevremeno bio Vladimir Zagorac. Zbog ratnih zločina vrijeme su tamo proveli Tomislav Merčep i Mirko Norac. S Norcem je bio i Goran.

“Bili smo skupa u samari. Bilo je u stilu: ‘e bok, ja sam Mirko Norac, general’, a ja kažem ‘ja sam Raspor Goran, narkoman'”, govori Goran Raspor, Rijeka.

Goranovo druženje sa zatvorskim sustavom seže još u devedesete. Tada se, tvrdi, često pogodovalo poznatim osobama koje bi se našle u zatvoru.

“Njima su vrata bila stalno otvorena i da su ostvarivali privilegije je opće poznato”, govori Goran.

Kroz zatvore prošla politička elita, ministri, sportski djelatnici, vrhunski menadžeri i ostali moćni ljudi

Od tada je prošlo više od desetljeća. Kroz zatvore je prošla politička elita, ministri, sportski djelatnici, vrhunski menadžeri i ostali moćni ljudi. Privilegija za njih nije bilo. Na kraju krajeva, glinska bi kaznionica uskoro mogla postati privremeni dom za bivšeg premijera Ivu Sanadera. Ono što se nikada ne mijenja je pokušaj švercanja nedopuštenih stvari u zatvor.

“Na svakodnevnoj bazi u zatvor ulazi pet, šest ljudi bilo da se javlja na izdržavanje kazne ili ga privode. Onda uvijek postoji mogućnost da netko nešto unese. Hoće li to gutati, trpati, uvijek postoji način da se unese”, govori Goran.

“Ima pokušaja. To je njima i cilj da unesu, a nama je cilj da ih spriječimo u tome”, kaže Zvonimir Mihaljević, pravosudni policajac.

Kaznionica u Glini provodi i pilot projekt poluotvorene kaznionice. Taj je odjel nazvan Zajednica uzor.

“Zajednica uzor je odjel koji ima 26 zatovrenika 26 i to je maksimalni kapacitet odjela. U njemu se nalaze zatvorenici koji po ocjenama kojima ih mi ocjenjujemo su najbolji u kaznionici. Za razliku od drugih imaju mogućnost boravka na cijelom odjelu, od ujutro u devet do 20 sati. Mogu koristiti i teretanu i šetalište. Ovdje imaju dnevni boravak, zavjese su na prozorima, koriste računala i video igrice”, govori Mihaljević.

Ocjenjivanje je u zatvoru najvažnije. O tome ovisi vaš život u zatvoru, izlasci na vikend, količina posjeta pa i skraćivanje vaše dosuđene kazne, odnosno raniji uvjetni otpust.

“Za svakog se zatvorenika donosi pojedinačni program izdržavanja kazne zatvora pri ulasku koji se ovisno o duljini kazne mora preispitivati. Sukladno kako mi procijenimo da zatvorenik sudjeluje u programu, dobija i određenu ocjenu”, kaže Slaven Jurinjak, voditelj Odjela tretmana Kaznionice u Glini.

S dobrim ocjenama možete iz zatvora već nakon polovice izdržane kazne

S dobrim ocjenama možete u nekim slučajevima iz zatvora već nakon polovice izdržane kazne. O tome ovisi koliko će vas puta posjetiti djeca i koliko ćete vremena s njima provesti u novouređenim prostorima za posjete djece. O tome će ovisiti i hoće li vas moći posjetiti vaša životna družica.

Za takve posjete postoji sobica za posjete bračnih drugova. Krevet i sat, sve što vam treba. Dva ili četiri sata, ovisi koliko ste bili dobri i kakve ste ocjene zaradili. Kako doznajemo u ministarstvu pravosuđa, cilj je i ostale zatvore i kaznionice urediti prema ovom uzoru. Svi se naši sugovornici slažu da je to najbolji način za resocijalizaciju kažnjenika i njihov što uspješniji povratak u svijet izvan zida ograđenog žilet žicom.
Ivan Žada

Više u VIDEOPRILOGU: