Više od pola plina koji uvozimo u Hrvatsku dolazi preko LNG terminala na Krku
Struja i plin poskupljuju, dok zemlje Europske unije pokušavaju što više energije proizvoditi iz još uvijek skupih obnovljivih izvora, provjerili smo koliko i čega uvozi, a koliko proizvodi Hrvatska.
Kako stojimo po pitanju struje i plin?
Iako se Hrvatsku godinama percipira kao velikog uvoznika energije, podaci Ministarstva gospodarstva govore drukčije kada je riječ o električnoj energiji.
Čak 91 posto struje koja joj je potrebna Hrvatska danas proizvodi sama, a uvozi oko 9 posto, ne računamo li onaj značajan dio dobiven iz nuklearke Krško.
Govorimo li o plinu, tu smo puno ovisniji o međunarodnom tržištu, što govori i najavljeno poskupljenje: proizvodimo samo 22 posto potrebnog plina, a uvozimo više od 78 posto.
Više pogledajte u video prilogu:
Više od pola plina koji uvozimo u Hrvatsku dolazi preko LNG terminala na Krku.
Nešto više od pola ili 55 posto ukupno proizvedene struje u Hrvatskoj, dolazi iz obnovljivih izvora energije poput hidroelektrana i vjetroelektrana.
To je zasad u skladu sa zelenim planom europske unije da do 2050. postane prvi svjetski klimatski neutralan kontinent, no taj plan je krhak sve dok je energija iz obnovljivih izvora bitno skuplja od one iz fosilnih goriva.
Zelene struje u gigavatsatima koje proizvodi Hrvatska dobivamo daleko najviše iz hidroelektrana, a onda slijede vjetroelektrane, postrojenja na biomasu, bioplin, solarni paneli i podzemne termalne vode.
Sve u svemu, čak i uz visoke naknade kojima se potiče. no dug je put do dominantno zelene energije jer su takva postrojenja skuplja za izgradnju i često se podižu na teško pristupačnim terenima, s time da solari i vjetroelektrane, naravno, energiju proizvode samo kad ima sunca i vjetra, prenose RTL Vijesti.
