S nedavno završene konferencije o klimatskim promjenama u Maroku stižu dramatične i zabrinjavajuće poruke – razina mora diže se znatno brže od očekivanog. Istražili smo kakve su posljedice za Hrvatsku
Konsenzus je postignut. 97 od 100 znanstvenika koji se bave klimatskim promjenama uvjereno je da je za sve topliju klimu odgovoran – čovjek. Kako se tomu prilagoditi, raspravljalo se na nedavnoj klimatskoj konferenciji u Maroku.
“Udružimo snage i pobjedimo klimatske promjene! Vjerujem u vas!”, poručila je Ségolène Royale, predsjednica UN-ova projekta COP 21.
Profesor Mirko Orlić sa zagrebačkog PMF-a suglasan je s kolegama iz svijeta da globalna temperatura zraka i mora rastu, a s njima i srednja razina mora. U prošlosti, za 17 centimetara u 100 godina.
Riječka luka, prosinac 2008. godine
“I to zvuči relativno malo kada kažete, međutim u budućnosti se očekuje da će to biti puno više. U onom ekstremnom slučaju to je dakle od 50 do 100 centimetra, dakle do jednog metra u 100 godina, što je puno”, pojasnio je Orlić.
Riječani posebno pamte situaciju s početka prosinca 2008. kada se zbog kombinacije nekoliko čimbenika (snažne dugotrajne oborine, neuobičajeno visoka plima potpomognuta jakim jugom) razina mora u riječkoj luci podogla do te mjere da se more gotovo prelijevalo preko gatova, a more je poplavilo i nizine u blizini luke, popur riječke tržnice koja je postala jedan veliki bazen.
Foto: Korzo.net
RTL je zato napravio animaciju kako bi izgledali Split i Zadar u slučaju porasta razine mora od jednog metra. Scenarij poput onih iz filmova katastrofe. Poplavljene rive i poznate gradske ulice. Dovoljno da naši unuci 2100. godine žive u jednoj potpuno drukčijoj Hrvatskoj.
“Prvenstveno zbog porasta srednje razine poplave će biti češće, dugotrajnije i stvarat će veći problem. Godišnje štete od poplavljivanja u Hrvatskoj 2100. godine bi mogle iznositi između jedne i devet milijardi dolara”, kaže Orlić.
Kako se obalni gradovi mogu pripremati za tu neminovnu katastrofu? Jedan od najjeftinijih načina prilagodbe je i odredba o budućoj gradnji uz obalu, kaže Daria Povh Škugor, viša voditeljica mediteranskog dijela UN-ova programa za okoliš. Ona je sa svojom kolegicom Željkom Škaričić u Maroku predstavila plan upravljanja za obalno područje Šibensko-kninske županije.
“U našem protokolu postoji ta odredba. Znači traži se od zemalja da naprave 100 metara odmaka od obalne crte”, rekla je Povh Škugor.
No, u računicu tada ulazi i politika. Na političarima je da prijedloge struke razmotre i na kraju prihvate.
“Sve etablirane stranke također ovo pitanje trebaju ozbiljnije promatrati, ali nekako i mi sami kad biramo moramo birati odgovornije jer to nije šala za koga ćemo glasati. I osoba koja zapravo dobije u ruke svu moć da upravlja našim životima, upravlja i na ono kakav će biti svijet kojeg ostavljamo našoj djeci”, kaže Povh Škugor.
A upravo su naša djeca i unuci oni na koje bismo svi trebali misliti kad spomenemo klimatske promjene jer, kako je rekao indijanski poglavica – “Zemlju ne nasljeđujemo od naših predaka, već je posuđujemo od naših potomaka.”
Nikola Vikić-Topić
