Cilj je pojeftiniti poslovanje u nizu područja. Kreće i jače rezanje raznih nameta, liberalizacija tržišta te novi paketi
Da citiramo premijera Plenkovića, 2017. će biti godina gospodarstvenika, a Vlada im prvenstveno planira pomoći kroz rezanje nameta.
A tih nameta nije malo: ukupno administrativno opterećenje, dakle ukupna suma koju svi poduzetnici u Hrvatskoj plaćaju zbog različitih nameta, iznosi oko pet milijardi kuna godišnje. Akcijskim planom za rasterećenje gospodarstva Vlada bi kroz 104 različite mjere “olakšala” život gospodarstvenicima i uštedjela im oko 30 posto te cifre, odnosno oko milijardu i pol kuna.
“Rasterećenje” bi se događalo na osam različitih administrativnih područja.
Najviše bi novca u poduzetničkim džepovima ostalo zahvaljujući intervencijama u sustav Zaštite na radu – platit će čak milijardu i 300 milijuna kuna nameta manje.
Za sanitarne i zdravstvene uvjete plaćat će se oko 97 milijuna kuna manje, pokretanje poslovanja bit će ukupno jeftinije za 35 i pol milijuna kuna.
Na davanjima za energetsku učinkovitost će poduzetnici uštedjeti desetak milijuna kunaa, na onima za otvaranje obrta oko tri.
No kako bi to na vrlo konkretnim primjerima trebalo izgledati?
Kod izdavanja sanitarne iskaznice za osobe koje na radnom mjestu dolaze u kontakt s hranom smanjuje se učestalost obavljanja zdravstvenih pregleda s dva puta na jedan put godišnje, čime bi poduzetnici uštedjeli 50 posto ili ukupno 83,3 milijuna kuna. Ispiti za agente za nekretnine pojeftinjuju za 25 posto, a cijena izobrazbe za energetsko certificiranje za čak 58 posto.
Za svaku od 104 mjere u Vladi su sebi zacrtali rok ostvarenja, pa tako planiraju potpuno ukinuti fizički pečat u poslovanju do drugog kvartala ove godine, dakle između travnja i lipnja.
Članarina pri komorama i stručni ispiti bi za 30 posto morali pojeftiniti do trećeg kvartala ove godine, a potpuno elektronsko pokretanje poslovanja – osnivanje tvrtke, prijava na poreznu i tako dalje – moralo bi zaživjeti do kraja godine.
No što je od svega ovoga zaista novo? Sve su Vlade imale ambiciozne planove za rasterećenje gospodarstva, Milanovićeva je izradila registar parafiskalnih nameta te jedan dio njih čak i ukinula, potom je radila dubinsku analizu proračuna i na njoj temeljila neke druge reforme. Ambiciozno je krenula i Oreškovićeva vlada, bivši ministar gospodarstva Tomislav Panenić je isto najavljivao ukidanje pečata, a velik dio svih stvari potrebnih za jačanje hrvatskog gospodarstva ionako piše u Nacionalnom programu reformi, dokumentu kojeg Hrvatska – otkako je država članica Europske unije – godišnje predaje Europskoj komisiji.
Mnogi problemi hrvatskog gospodarstva poznati su odavno, tajnog recepta nema, pa će novost stoga biti uspješno dostizanje svih zacrtanih ciljeva u za to predviđenom roku.
Hrvoje Krešić
