Znanstvenici s Ruđera i FER-a razvili su novu metodu za ubrzavanje identifikacije gena i to nekoliko stotina puta brže. To pak znači i brži razvoj potrebnih lijekova i otkrivanja bolesti poput tumora
Umjesto da genom bakterije sastavljaju nekoliko tjedana, znanstvenici će od sada koristeći novu računalnu metodu to moći napraviti u dva sata. “Naša metoda, kada se spoji s onom koju je razvio kolega s Broad instituta, može ubrzati do 500 puta slaganje genoma s time da se ne gubi na točnosti”, tvrdi Mile Šikić, izvanredni profesor na Fakultetu elektronike i računarstva.
Do sada su se u tim situacijama morali koristiti spori i jako skupi postupci zbog kojih je kod većine vrsta očitani genom fragmentiran, a uključuje i nepoznate dijelove. “Sa ovom metodom i sličnim, pogotovo ako ti genomi tih bakterija nisu poznati, vi biste mogli odrediti s odgovarajućom točnošću koji su prisutni uzorci i onda biste mogli liječniku reći – ok, to su te bakterije i virusi i onda može primjeniti odgovarajuće liječenje”, objšanjava Šikić.
Točnost metode koja je razvijena uz pomoć sredstava Hrvatske zaklade za znanost je gotovo 100 posto. Hrvatski znanstvenik Tibor Pakozdi koji radi na odjelu biomedicinske informatike na Harvardu ističe kako se radi o izvanrednom otkriću.
“Ovo je potencijalno otkriće stotine novih gena koji su odgovorni za različite bolesti koje su genetski određene i za koje sada u budućnosti možemo stvarati lijekove”, objašnjava Pakozdi.
Pogotovo protiv tumora. “Tu su na stotine mutacija koje zapravo i stvaraju sam tumor i ta tehnologija svakako može biti primjenjena tamo jer je to područje koje još uvijek nije dovoljno pokriveno”, tvrdi Pakozdi.
Koristi od ove metode imat će i biolozi. Primjerice na otkrivanje genoma pšenice do sada je utrošeno 50 milijuna eura, a istraživanje još nije gotovo. Ovo otkriće bi ga moglo znatno ubrzati, a cijenu za buduće slične postupke smanjiti na svega desetak tisuća dolara.
“Što će ubrzati opet razvoj ostalih grana biologije tako da se nadam da će biti od velike važnosti i kolege znanstvenici su pokazali zanimanje za naš rad”, tvrdi Robert Vaser, asistent na Fakultetu elektrotehnike i računarstva.
I što je najbolje svatko može nastaviti istraživati ne temelju njega jer su svi podaci dostupni na internetu – besplatno.
Andrej Dimitrijević
