Proizvođači upozoravaju da će njihova proizvodnja stupanjem Direktive biti potpuno neisplativa. Traže odgodu, žele sjesti za stol da znaju što točno pročiščavaju i koliko točno košta
Farmaceutska industrija izražava nezadovoljstvo zbog nove europske direktive o otpadnim vodama te upozorava na moguće poskupljenje i nestašicu lijekova. Razlog je obveza financiranja većine troškova dodatnog pročišćavanja voda kako bi se uklonili ostaci lijekova i mikročestice koje postojeći sustavi ne mogu filtrirati. Uz podršku hrvatskih zastupnika u Europskom parlamentu, farmaceuti traže odgodu provedbe direktive.
Prema prijedlogu, proizvođači lijekova trebali bi pokriti 80 posto troškova dodatnog pročišćavanja. “Mi ovdje govorimo o tome da će svaki proizvodač za sebe morati procijeniti da li može taj lijek dalje plasirati na tržište. I to bi moglo dovesti do nestašice jer će ionako pogoditi najjeftinije lijekove koje je proizvodačima danas već problematično plasirati na tržište”, govori Ana Gongola, predsjednica HUP-Udruge proizvođača lijekova.
Na najvećem udaru generički lijekovi
Najveći udar mogao bi pogoditi generičke lijekove, među kojima su oni za liječenje kardiovaskularnih bolesti, dijabetesa ili snižavanje temperature.
Mario Vrebčević, zamjenik predsjednice Hrvatske ljekarničke komore, ističe: “Kada govorimo o cijenama tih lijekova prije svega govorimo iz perspektive države. Za pacijente su ti uglavnom lijekovi besplatni u Hrvatskoj i velikom dijelu Europe. Oni su pod stalnom pritiskom cijene i cijene padaju već 20 godina”.
Proizvođači upozoravaju da bi, nakon stupanja Direktive na snagu, proizvodnja takvih lijekova mogla postati potpuno neisplativa. Ana Gongola navodi kako traže odgodu te žele razgovore kako bi se utvrdilo što se točno pročišćava, koliki su stvarni troškovi i na koji način bi se oni mogli raspodijeliti. Također ističu da je potrebno precizno utvrditi koliki je stvarni utjecaj lijekova na okoliš.
Poseban problem su ostaci lijekova i antibiotika
Na Institutu Ruđer Bošković smatraju da je riječ o ozbiljnom problemu te ističu kako je nova Direktiva potrebna, iako Hrvatska ima među najčišćim vodama.
“Međutim, poseban problem su ostaci lijekova i antibiotika zato što njih konvencionalni uređaji za pročišćavanje otpadnih voda ne uklanjaju učinkovito jednako kao ni rezistentne bakterije koje preživljaju tretman i to nije samo problem Hrvatske, nego cijele Europske unije, globalni problem”, kaže Nikolina Udiković Kolić, voditeljica Laboratorija za okolišnu mikrobiologiju na Institutu Ruđer Bošković. Dodaje kako bi provedba Direktive, planirane za 2027. godinu, trebala biti uređena tako da koristi zdravlju i okolišu, ali ne na štetu korisnika lijekova.
Iako je cilj zaštita okoliša, otvara se pitanje dostupnosti lijekova jer najveći rizik prijeti generičkim i esencijalnim lijekovima, odnosno terapijama važnima za zdravstveni sustav koje imaju nisku cijenu i malu zaradu. Generički lijekovi čine oko 70 posto svih terapija u Europi, a prema izračunima iz Nizozemske, pojedini lijekovi mogli bi poskupjeti i do 900 posto, prenosi Danas.hr.
