SKUPLJA HRANA Novi udarac na budžet građana: cijene povrća se udvostručile zbog hladnoće, a to je tek početak

Idi na originalni članak

Izvještavamo o vidljivim posljedicama ledenog doba u Hrvatskoj, ali ono što tek slijedi moglo bi biti pogubno za kućne budžete. Cijene povrća u samo 20-ak dana udvostručile su se, a rast cijena prema nekim prognozama tek je počeo

Oglas

Hladnoća, a potom i bura, Sandiju je najprije od leda stradala paprika, a potom je vjetar uništio krov plastenika.

“Imao sam u planu saditi mladi kupus, ali mislim da neću stići jer sam već izgubio rok dok budem to skidao i montirao treba mi 20 dana”, požalio nam se Sandi Zohil, poljoprivrednik.

Ista slika i na kontinentu: vjetrom uništeni plastenici, poljoprivredne površine na otvorenom okovane snijegom i ledom, a kolike su točno štete nitko sa sigurnošću ne može procijeniti, no najviše su stradali usjevi u Dalmaciji i Istri.

Od pet plastenika s blitvom, samo dva vjetar nije uništio.

“Na ovim plastenicima meni je šteta, s folijom i time što neće biti robe oko 60-70 000 kn, oko 10 tisuća eura”, rekao nam je Sandi Zohil.

Onima koji imaju nasade na otvorenom gotovo sve je uništeno.

“To je bilo 7 dana totalno zamrznuto, sad je odmrzlo, ali je rast stao i sad treba čekat prvo zatopljenje da se vidi što će se dogodit hoće lli nastavit rast”, objasnio nam je Dean Vitasović, poljoprivrednik.

A cijene povrća već su počele rasti. U odnosu na posljednji tjedan prošle godine blitva je dvostruko skuplja, cvjetača je poskupjela tri, a mrkva 2 kune, dok su kupus i krumpir ostali na istoj cijeni.

“Sve što je na otvorenoj proizvodnji je otišlo, a ono što je u staklenicima to je skupo, skupo je zato jer 24 sata radi grijanje”, kazala je Marica Ćosić, prodavačica.

Resorni ministar o poskupljenjima povrća nije želio govoriti. U Poljoprivrednoj savjetodanoj službi smatraju da dugoročnih posljedica ne bi trebalo biti.

“Svi koji su se pridržavali rokova i agrotehničkih mjera ne bi trebali imati posljedice”, izjavio je Zdravko Tušek, ravnatelj Savjetodavne službe.

Na rast cijena povrća moglo bi utjecati i stanje na europskom tržištu.

“Ako uzmemo u obzir da Španjolska i Italija sudjeluju s 40 % ukupne proizvodnje povrća u EU onda su razumljiva nagađanja i prognoze o poskupljenjima”, kazala je Žaklina Jurišić, pomoćnica direktorice Sektora za poljoprivredu HGK.

Zbog niskih bi temperatura, upozoravaju poljoprivrednici, moglo kasniti sijanje, a nakon toga i dozrijevanje povrća pa bi na proljeće cijene na tržnicamo mogle biti još više.
Ivana Franić

Exit mobile version