SKUPLJA HRANA Novi udarac na budžet građana: cijene povrća se udvostručile zbog hladnoće, a to je tek početak

Izvještavamo o vidljivim posljedicama ledenog doba u Hrvatskoj, ali ono što tek slijedi moglo bi biti pogubno za kućne budžete. Cijene povrća u samo 20-ak dana udvostručile su se, a rast cijena prema nekim prognozama tek je počeo

Hladnoća, a potom i bura, Sandiju je najprije od leda stradala paprika, a potom je vjetar uništio krov plastenika.

“Imao sam u planu saditi mladi kupus, ali mislim da neću stići jer sam već izgubio rok dok budem to skidao i montirao treba mi 20 dana”, požalio nam se Sandi Zohil, poljoprivrednik.

Ista slika i na kontinentu: vjetrom uništeni plastenici, poljoprivredne površine na otvorenom okovane snijegom i ledom, a kolike su točno štete nitko sa sigurnošću ne može procijeniti, no najviše su stradali usjevi u Dalmaciji i Istri.

Od pet plastenika s blitvom, samo dva vjetar nije uništio.

“Na ovim plastenicima meni je šteta, s folijom i time što neće biti robe oko 60-70 000 kn, oko 10 tisuća eura”, rekao nam je Sandi Zohil.

Onima koji imaju nasade na otvorenom gotovo sve je uništeno.

“To je bilo 7 dana totalno zamrznuto, sad je odmrzlo, ali je rast stao i sad treba čekat prvo zatopljenje da se vidi što će se dogodit hoće lli nastavit rast”, objasnio nam je Dean Vitasović, poljoprivrednik.

A cijene povrća već su počele rasti. U odnosu na posljednji tjedan prošle godine blitva je dvostruko skuplja, cvjetača je poskupjela tri, a mrkva 2 kune, dok su kupus i krumpir ostali na istoj cijeni.

“Sve što je na otvorenoj proizvodnji je otišlo, a ono što je u staklenicima to je skupo, skupo je zato jer 24 sata radi grijanje”, kazala je Marica Ćosić, prodavačica.

Resorni ministar o poskupljenjima povrća nije želio govoriti. U Poljoprivrednoj savjetodanoj službi smatraju da dugoročnih posljedica ne bi trebalo biti.

“Svi koji su se pridržavali rokova i agrotehničkih mjera ne bi trebali imati posljedice”, izjavio je Zdravko Tušek, ravnatelj Savjetodavne službe.

Na rast cijena povrća moglo bi utjecati i stanje na europskom tržištu.

“Ako uzmemo u obzir da Španjolska i Italija sudjeluju s 40 % ukupne proizvodnje povrća u EU onda su razumljiva nagađanja i prognoze o poskupljenjima”, kazala je Žaklina Jurišić, pomoćnica direktorice Sektora za poljoprivredu HGK.

Zbog niskih bi temperatura, upozoravaju poljoprivrednici, moglo kasniti sijanje, a nakon toga i dozrijevanje povrća pa bi na proljeće cijene na tržnicamo mogle biti još više.
Ivana Franić

Imate zanimljivu priču, fotografiju ili video?
Pošaljite na Whatsapp, Viber, MMS 097 64 65 419 ili na mail vijesti@riportal.hr ili putem Facebooka i podijeliti ćemo ju sa tisućama naših čitatelja.
Komentari