‘Živimo bolje nego lani, ali drugi žive još bolje’: donedavno smo imali treći najlošiji standard u Europskoj uniji, danas su od nas gori jedino Bugari
Velike najave kako će sniženje PDV-a na hranu dovesti do pojeftinjenja hrane zasad se nisu ostvarile. Recimo, meso je od siječnja prošle godine do siječnja ove godine doista pojeftinilo za 3,5 posto posto, ali je za isto toliko pala i cijena mesa na svjetskom tržištu.
S druge strane, povrće je skoro pet posto skuplje nego godinu dana prije, pa kad u supermarketima vidite police na kojima se reklamira cijena voća i povrća sa sniženim PDV-om to ne znači da je ta cijena niža nego što je bila lani, ali je vjerojatno niža nego što bi bila da PDV nije snižen.
To isto tako ne znači da su trgovci razliku spremili sebi u džep, ali ne znači ni da nisu. Živimo li jeftinije ili skuplje nego lani zato možda i nije pravo pitanje, nego živimo li bolje ili lošije?
Nema tko se nije hvalio da je snizio cijene zbog nižeg PDV-a na hranu. Tisuće proizvoda bile su označene kao jeftinije, a procjenjivalo se da su cijene pale i do 10 posto. Ali to se nije dogodilo, kažu građani.
“Jučer sam se naljutila. Kaže, sniženo ovo, sniženo ono. Ja uzela došla i sve po istoj cijeni na računu”, požalila se Zgrepčanka Vesna.
Njezina sugrađanka Mirjana dodaje:
“Samo su promijenili cijene. Stavili su lijepe naljepnice i govore smanjen PDV. Ćorak. Tu je smanjeno kunu, a tu je tri otišlo gore. Klasika, hrvatska kalsika, stvarnost”.
Ne čini im se, isto potvrđuju i podaci Državnog zavoda za statistiku. Meso jest 3,5 posto jefitnije nego u siječnju prošle godine. Voće je pojeftinilo za 9,9 posto. Ali riba je skuplja skoro dva posto, a povrće 4,6 posto. Znači li to da su trgovci razliku između pdva od 25 i 13 posto spremili u džep?
“Za sada se čini da je jedan dio PDV-a doista završio u većim prihodima trgovaca na malo. Pravi efekt će se tek vidjeti”, kaže Maruška Vizek, ravnateljica Ekonomskog instituta
Sjetite se, ministar financija izračunao je da će nam jeftiniji PDV svaki mjesec uštedjeti 70-ak kuna. To još nismo osjetili, ali jesmo neke druge promjene. Narastao je i minimalac i plaće, smanjeni su porezi.
“Ako pogledamo sve statističke pokazatelje, od BDP-a do neto plaća. Mi definitivno živimo bolje nego lani. Međutim, nije u tome problem. Problem je u tome što sve zemlje u našoj regiji žive puno bolje nego lani u odnosu na to koliko mi bolje živimo nego lani”, dodala je Vizek.
Jer u Hrvatskoj ljudi trećinu kućnog budžeta troše na hranu. Koja je skupa kao u Eurospkoj Uniji, odnosno samo 4,6 posto ispod europskog prosjeka. U Irskoj je pak 22 posto iznad europskog prosjeka, dok Njemci svoju hranu plaćaju samo malo skuplje nego Hrvati – 1,2 posto više od europskog prosjeka.
“Sad ću ja stavit 50 eura do 500, 600 eura koliko se minimalno može zaraditi u Njemačkoj. Zašto sam stavio ovih 50 eura? Kad sam ja došao u Njemačku nisam imao ni kinte. Ništa. Preživio sam čitav mjesec s 34 eura”, kaže Ivica Lovrić koji je odselio u Njemačku.
Sve to naravno uz višestruko veću plaću nego u Hrvatskoj. Ako pogledamo samo minimalac on u Hrvatskoj iznosi oko 3700 kuna, dok je u Irskoj i Njemačkoj veći od 1000 eura mjesečno.
Donedavno smo imali treći najlošiji standard u Europskoj uniji, danas su odnas gori jedino Bugari.
Goran Latković
Više u VIDEOPRILOGU!
