Kakva takva utjeha bi trebale biti mirovine iz drugog stupa gdje sami za sebe uplaćujemo doprinose, ali to je tek pet posto izdavjanja koje ne mogu nadomjestiti rupu iz prvog stupa
Vrijeme brzo leti, pa se svima nama polako, ali sigurno bliži i vrijeme mirovine. Sudeći po onome kako prolaze današnji umirovljenici, nemamo se čemu veseliti, možemo proći samo još gore, jer je broj zaposlenih sve manji, broj umirovljenika sve veći pa naše mirovine neće više imati tko plaćati.
Kakva takva utjeha bi trebale biti mirovine iz drugog stupa gdje sami za sebe uplaćujemo doprinose, ali to je tek pet posto izdavjanja koje ne mogu nadomjestiti rupu iz prvog stupa, ali tu bar znamo na čemo samo, pa da vidimo kako su mirovinski fondovi oplodili naše novce. Eto danas su se pohvalili da im je imovina lani iznosila 91,9 milijardi kuna što je za 9,5 posto više nego 2016 a broj članova mirovinskih fondova dosegnuo je 1,84 milijuna ljudi.
Ali imovina fondova se povećava po dvije osnove: po osnovi novih članova i novih uplata i po osnovu prinosa kojeg fondovi ostvaruju na naše uplate. Nas zanimaju prinosi, tj. koliko su fondovi uspješno upravljali našim novcima i koliko su nam zaradili.
I evo rezultata: u najrizičnijoj A kategoriji, mirovinci su ostvarili prosječan prinos od 4, 57 % , u srednje rizičnoj B kategoriji, u kojoj se nalazi i najviše osiguranika, prinos je lani bio 3,06 % a zanimljivo je da su najbolji rezultat fondovi ostvarili u najmanje rizičnoj, C kategoriji i to 6,08%
Od početka rada, 2002. godine, do kraja 2017. prosječni godišnji prinos svih obveznih mirovinskih fondova kategorije A iznosio je 8,95%, kategorije B 5,76%, te kategorije C 6,93%.
Neloš rezultat ako se recimo gleda da bi na oročenje u banci dobili kamatu manju od pola posto, oko 0,25 trenutno, ali to je lošiji rezultat nego što su mirovinci imali 2016. kad je prinos u B kategoriji bio skoro 7 posto…
Naš gost je u Direktu na tu temu bio Damir Grbavac, predsjednik Udruge obaveznih mirovinskih fondova. On nam je rekao kako slučaj Agrokor marginalno utjecao na manji prinos.
“Kuna uplaćena u drugi stup definitivno će nositi više mirovine nego kuna uplaćena u prvi stup, to pripada samo onima koji primaju mirovinu iz prvog stupa”, poručio je. Cijelo gostovanje pogledajte u videoprilogu.
Zoran Šprajc
