NEKIMA UNOSAN POSAO

VideoUberete li više od pet stručaka cvijeća, riskirate 200.000 kuna kazne; Prodavačica: ‘Oni ništa ne kuže’

Foto: Igor Soban/PIXSELL

Onima koji proljetnice beru radi prodaje ili prerade, treba dozvola Ministarstva gospodarstva. Nije bezazleno visibabe i šafrane brati niti samo za u svoju vazu

Branje više od pet stručaka cvijeća miriše na nevolju i visoke novčane kazne koje idu i do 200 tisuća kuna. Upozorava Državni inspektorat.

U zagrebačkoj šumi Maksimir raste najskuplji začin na svijetu. Gram šafrana skuplji je od grama zlata. Svoje su glavice prvi cvjetovi već pomolili i navijestili – proljeće uskoro stiže. No oni koji bi dašak proljeća htjeli iz šume odnijeti sa sobom, budite na oprezu!

“Ako se baš želi ubrati onda se za osobne svrhe smije ubrati najviše pet stručaka. U pravilniku je definirano da je jedan stručak koji obuhvaća kad se spoje kažiprst i palac”, objašnjava nam Igor Boršić, biolog u Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja.

Više pogledajte u video prilogu RTL-a:

I to samo ako je riječ o vrstama koje nisu strogo zaštićene i iznimno ugrožene. Primjerice proljetnica, velecvjetni kukurijek je takva i ne smije se uopće brati. Za one koji ne poštuju pravila, propisane su kazne do 200.000 kn za pravnu osobu te do 30.000 kn za fizičku osobu.

“Šta ima veze da se ubere cviće koje će i tako i tako u šumi propast i da se ubere deset kitica i da žena koja nema ništa da dođe i da proda na pazar”, smatra Darinka iz Splita.

Na pazarima i tržnicama proljetnica već ima. Najviše onih iz uzgoja.

Kamere RTL-a uhvatile su gospođu Ružu, pravu trgovkinju. Ljubazna i nasmijana sve dok nismo spomenuli kazne iako ona divlje proljetnice ni nema u ponudi.

“Oni kaj drva i bukve niš nećeju kazniti, a za ove grančice kaj pobereš kazne. Ma ajde, to ne valja”, kaže Ruža iz Zagreba.

Nju je takvo cvijeće, kaže, odškolovalo.

“Pa mene nije nikad niko niš pital, sad samo nekakve vrage, zakone izmišljaju. Ne znaju sami kaj bi z naroda. Samo treba narod hop-cup hititi u Savu”, tvrdi Ruža.

Slično misle i njezine kolegice na Dolcu.

“Znači, ovi koji su vam glavni za to zeleno, oni neke stvari ne kužiju. Vi kad bute presadili to negde drugde, tu lukovicu vi ćete staviti novo stanište, tu će se širiti. Znači, mi samo radimo prirodi dobro”, objašnjava Božica.

No iz Zavoda za zaštitu okoliša i prirode misle drukčije. Mirisni cvijetovi nakon hladne zime nisu potrebni samo ljudima.

“One predstavljaju jedini izvor nektara i peluda za oprašivače pogotovo za one oprašivače koji ovako rano izlijeću”, pojašnjava Boršić.

Iako su propisane kazne iznimno visoke, iz Državnog inspektorata doznajemo da ni ove ni prošle godine nije napisana ni jedna jedina.

Preporučeno
Imate zanimljivu priču, fotografiju ili video?
Pošaljite na Whatsapp, Viber, MMS 097 64 65 419 ili na mail vijesti@riportal.hr ili putem Facebooka i podijeliti ćemo ju sa tisućama naših čitatelja.
Komentari
Povezani sadržaj
Views Views