Projekt ‘Rodilište prijatelj djece i majki’ provodi se u suradnji Ministarstva zdravstva i UNICEF-a u četiri hrvatske bolnice – riječkoj, Merkuru, Svetom Duhu i Zaboku
Moderna Hrvatska ipak u nekim segmentima društva postoji. Među prvima u svijetu dio rodilišta uključio se u međunarodni pilot projekt. Ne samo da su prijatelji djece, što iscrpljene žene nakon poroda stavlja često u nepovoljan položaj, već postaju i prijatelji majki – primjer donosimo iz riječkog rodilišta.
Djevojčica Chiara svojim je dolaskom uljepšala svijet. Prvo što je osjetila je mamino lupanje srca. Odmah je položena na njezina prsa. Jer riječko je rodilište prijatelj djece, ali i majki.
“Tražila sam epiduralnu anesteziju koja nam je omogućena bez problema i stvaro svima bih preporučila, zaista jedan bezbolan porod. A cijelo vrijeme osoblje nam je bilo na usluzi. Bila nam je dostupna voda i hrana, tako da stvarno nemam zamjerki i teško bi se našlo još nešto čime nismo bili zadovoljni”, kaže Martina Peranić.
U tim trenucima neizmjerno je bila važna prisutnost Chiarinog tate.
“Malo za ruku, malo razgovaram, da joj bude lakše. Kad je Chiara došla na svijet, kakav je to osjećaj? Prekrasan, to bih volio svakome da vidi i doživi”, kaže Aleksandar Bradičić.
Sve je to dio projekta Rodilište prijatelj djece i majki. Provodi se u suradnji Ministarstva zdravstva i UNICEF-a u četiri hrvatske bolnice – riječkoj, Merkuru, Svetom Duhu i Zaboku. No, riječka je već poznati pionir po tom pitanju. Od 2003. nudi porod u vodi, prije šest mjeseci tu je, po prvi put u Hrvatskoj, dozvoljeno prisustvo partnera kod poroda carskim rezom. Kod redovnih poroda to je stara praksa.
“Prisutstvo muževa, to je drugi važan faktor, odnosno, partnera na porodu. Gotovo dvije trećine žena rađa uz neku voljenu osobu koju izabere. Ovim projektom predviđeno je da se takva praksa provede i u drugim rodilištima”, kaže pročelnica Zavoda za perinatologiju Tea Štimac.
“Rodilište u Rijeci već čitav niz godina uvodi humanizaciju na svim poljima, a ovaj dio zapravo će nam omogućit da još unaprijedimo odnose koje smo postigli.
Planirano je da za šest mjeseci završimo proces u ova četiri rodilišta, da bi nakon toga proces krenuo prema drugim rodilištima i naravno prema našoj populaciji”, kaže Herman Haller, predstojnik Klinike za ginekologiju i porodništvo KBC-a Rijeka.
Druga hrvatska rodilišta slijedila bi riječki primjer.
“Dostupno je ženama kretanje, korištenje gimnastičke lopte, mogućnosti načina rađanja, mogu jesti. Ono sve što rodilja želi, ukoliko je tijek poroda uredan, mi to i dozvoljavamo”, kaže prvostupnica primaljstva Silvana Tomić.
