Sve se to događa u zemlji u kojoj svaki četvrti korisnik za stambeni kredit daje više od pola plaće
Studeni je 2021. Mediji otkrivaju da visoka dužnosnica koristi državni stan na koji nema pravo. Tu povlasticu može uživati ako nema stan 40 kilometara od glavnog grada. Ona ga ima na 29. Daje ostavku. Zemlja je Norveška, Kristin Hansen, bila je predsjednica Norveškog parlamenta. Pala je zbog razlike od 11 kilometara.
Istodobno, 1600 kilometara dalje od Osla u Zagrebu, ministar Banožić pokušava objasniti zašto je u stanu koji ima više od 90 kvadrata, izvještava Silvana Menđušić za RTL-ovu Potragu.
Više u VIDEOPRILOGU:
Kada je prije manje od tri godine mladi Mario Banožić bez dana radnog staža u realnom sektoru naslijedio Gorana Marića na čelu nepotrebnog resora državne imovine najprije je sam sebi odabrao stan.
“Ja nisam direktno uključena , Renata Sabo koja mi je rekla da je nakon sastanka na kojem je upoznala ministra Banožića da su prošetali do stana da im se svidio da želi biti blizu posla u Dežmanovoj”, kazala je zviždačica Maja Đerek.
Nakon što je to objavio tjednik Nacional, otkrilo se i da je više od 200 tisuća kuna uloženo u uređenje stana, dok iz Državnih nekretnina spominju 80 tisuća kuna manji iznos. Maja Đerek svjedoči o bizarnostima.
“Znam da su kolegice kupovale jastučiće, ukrasne biljke, glačalo, usisivač, glačalo, to pokazuje sve o trošku državnih nekretnina”, tvrdi Đerek.
Sporna je bila i kvadratura od 92 metra četvorna koju mjesečno plaća manje od 500 kuna, barem 10 puta manje nego što je tržišna cijena. Država mu subvencionira i režije. Prima i naknadu za odvojeni život.
Redovna mu je plaća 20 i pol tisuća kuna.
“Oni u svom mandatu dobivaju plaću za koju iskreno mislim da je premala s obzirom da je to odgovoran posao koji bi trebali obavljati i sve dodatke koje imaju na plaću, od stana, automobila, subvencioniranja toplih obroka, sve te pogodnosti predstavlja dio plaće u naturi”, ističe Jelena Budak iz Ekonomskog institura.
Otkrilo se u međuvremenu da je šef premijerovog kabineta dobio državni stan manevrom.
“Imamo situaciju da se manevrima prebacivanja prebivališta pokušao se ugurati u tu odredbu i tako zaraditi stan”, kaže Oriana Ivković Novokmet iz Gonga.
Skandal je postao još veći kada se otkrilo da su Državne nekretnine žurno uredile i sanirale potresom oštećeni stan koji koristi Frka Petešić.
“Ako gledate ima elemenata radi se o potrebi da se preispita poslovanje drugih nekretnina, ali i prekomjerna granatiranja korisnika, niti je donosio, niti tražio, završio korisnik pa se prehapuhao, dobro je da se preispituje ali razumije da država mora zadovaljati neke slučajeve”, objašnjava analitičar Krešimir Macan.
Ova afera nije najveća, ali nije mala.
“Ne treba zaboraviti da je riječ o stranci osuđena za korupciju, ovaj slučaj je puno manji, radi se o mogućem fiktivnom prebivalištu, nije dobra poruka da naprosto pravila da pravila i uredbe ne vrijede za sve”, naglašava Ivković Novokmet.
Sve to se događa u zemlji u kojoj svaki četvrti korisnik za stambeni kredit daje više od pola plaće.
Savjetovao je nedavno guverner HNB-a Boris Vujčić građane kako da se brane od poskupljenja i izgovorio: “Odite, birajte one koji vam nude niže cijene, to je najbolja zaštita od rasta cijena”.
U zemlji u kojoj prosječno kućanstvo troši na hranu čak 30 posto svog budžeta, mudro bi bilo ne nuditi takve potrošačke savjete.
Jer zaposlenici HNB-a godišnje imaju subvencionirani obrok do 12 tisuća kuna ili oko 49 kuna dnevno. Nadoknađeno je čak 76 posto maloprodajne cijene obroka.
“Pitanje je da li je to baš društvena skupina kojoj treba subvencionirati topli obrok, istovremeno imamo podatke da neki učenici gladni jer na mogu osigurati pravo na topli obrok. Jesmo li kao društvo suglasni s time da subvencioniramo one najbogatije?”, objašnjava Ivković Novokmet.
Osim toplog obroka, zaposlenima u ovoj instituciji subvencioniraju se kamate na stambene kredite, plaća im za sudjelovanje u sportskim aktivnostima, poslodavac pokriva životno i dopunsko osiguranje te treći mirovinski stup.
Kada Hrvatska uvede euro mirovine će najbolje pokazati jaz. Prosječna mirovina će se kretati oko 340 eura, dok će zastupnici, članovi Vlade, suci Ustavnog suda primat će najmanje tisuću eura.
“Država bi se trebala ponašati, nažalost, negativna selekcija, kadrovi koji ne zaslužuju dobivaju ovakve beneficije, nitko ‘pametan ne ide raditi u državni sektor, profitiraju oni koji nikada drugi ne bi uspjeli, država mu je puno više dužna nego što je dobio u nekoliko godina”, smatra Macan.
U startu je svaki dužnosnik u boljoj poziciji od običnog građanina kada je riječ o poreznoj kartici koju ćemo za koji dan svi morati ispuniti.
“Kod nas je porezno opterećenje na plaće jako visoko i onda na neki način dobivati te neoporezive dijelove plaće poput stana ili korištenja i službenog automobila kako bi od ugovorene bruto plaće ostao već neto i netaknuti veći neto koji koristiti za sve drugo kao džeparac”, kaže Budak.
“Sve je po zakonu, postoje te uredbe koje je donijela, više vlada sad moramo razgovarati o nečemu drugom ne je li to pristojno ili nepristojno: kako država rješava potrebu za svojim kadrovima, ako im date velike plaće onda oni mogu zadovoljavati sve svoje stambene potrebe, ako su plaće minimalne iz razloga populistčkih pa su 22 godine smanjuju realno u odnosu na sve druge koje rastu onda imate problem kako kadar iz Slavonije – koji je dobra kadar smjestiti u Zagrebu, a nema ogromnu plaću”, pojasnio je Macan.
Prema podacima Eurostata, Hrvatska daje puno za plaće i privilegije političara. Peti smo među zemljama EU po potrošnji za “izvršne i zakonodavne organe”, a u koje se uvrštavaju institucije poput Vlade i Sabora. Njihov trošak je 2,6 posto BDP-a. Iznad nas su Mađarska i Cipar, racionalnije troše na to bogatije Njemačka, Francuska i Norveška.
“Ja se uglavnom bavim ekonomijom korupcije i često razmišljam nesrazmjer imovine i prihoda i primitaka, svi smo svijesni da s plaćom do 20.000 kn neto ne može i kredit i auto”, kaže Luka Brkić profesor na Fakultetu političkih znanosti.
Brkić tvrdi kako slučajevi Banožić i Frka Petešić nisu izuzeci nego ugrađeni model.
“Svođenje priče isključivo na pripadnost stranačkoj nomenklaturi znači i da je glavni promotor za uspinjenje u profesiji i napredovanja i viši položaja i veće razina blagostanja”, dodaje Brkić.
Otvorilo je to slučaj raspolaganja državnim nekretninama, a u Gong smatraju da se na propitivanje javnosti dužnosnici ne bi trebali držati uvrijeđeno i ponašati kao da su pitanja neprimjerena.
“Bilo je puno sramotnih harangi, ovo je jedna od najgorih do sada”, rekao je premijer Plenković.
“Ako dužnosnici koriste državne nekretnine posve je normalno da javnost ima pravo znati kako koriste, koliko ih plaćaju”, smatra Ivković Novokmet.
Državne nekretnine u slučaju Banožić branile su se opširnim priopćenjima, navodile da su te godine imali dobit i rast prihoda. “Cilj svakog pa i ovog trgovačkog društva je ostvarivanje dobiti”, isticali su. No slučaj zviždačice Maje Đerek pokazuje da ostvarivanje dobiti nije primarni cilj tog trgovačkog društva.
“Ja kad sam došla kao direktorica sektora za poslovne prostore otkrila sam kako model izbjegavaju plaćanje, metoda je da osnuju jednu firmu ne plaćaju ništa, dovedu u stečaj, osnuju drugu firmi i tako se mijenja sudski procesi ne znače, nemate protiv koga voditi kad se firma ugasi nemate protiv koga voditi postupak. I tu je RH direktno oštećena”, kaže Đerek.
Đerek je, tvrdi, bila izložena izravnim napadima ministra Banožića koji je intervenirao za poduzetnike koji nisu redovito plaćali najam državnih nekretnina.
“On se počeo odmah derati da se ne smijem tako kaubojski ponašati, da on to neće dopustiti. I na kraju je rekao ‘ja vam neću dati direktni nalog, ali ti prostori se moraju otpečatiti'”, ispričala je Đerek.
“Zviždačica Đerek je iznijela niz ozbiljnih stvari koje se trebaju istražiti i one se tiču se visoko-rangiranih dužnosnika koji su urgirali ili to se radi o vrlo ozbiljnim optužbama ponovno pokazuju izigra”, kaže Ivković Novokmet.
Ključan je problem: ako relativno visoke plaće dužnosnika i sve povlastice postoje da bi radili za opće dobro i bili imuni na korupciju kako je kod Banožića koji bi trebao štiti državnu imovinu moguće da intervenira za neplatiše atraktivnih prostora.
“Ne znam, nisam uspjela otkriti, strašno da su stranke prije došle doći do ministra nego ja kao njegova djelatnica, podređena osoba. Iza toga uvijek stoje neki interesi”, rekla je Đerek.
Banožić je pak u javnim nastupima govorio da on nije intervenirao nego da je želio spriječiti višemilijunsku štetu koju je prouzročila obitelj neplaćanjem zakupnine, a Đerek je time otvorila mogućnost pokretanja tužbe obitelji Rodić protiv tvrtke Državne nekretnine.
I na kraju se vidi kome je šteta nastala. Prošlo je dvije godine, firme su brisane, poslovni prostori nisu dani u zakup, izvještava Silvana Menđušić za RTL-ovu Potragu.
