Što je veći razmak između munje koju vidimo i zvuka koji čujemo, to smo sigurniji, jer to znači da je udaljena
Nakon nekoliko olujnih nevremena koja su proteklih dana pogodila cijelu regiju, fizičar Nikola Cvetanović je za Kurir objasnio zašto su gromovi toliko opasni i kako se zaštititi od njih
“Munja je slika koju vidimo, svjetlo koje se prostire. Grmljavina je zvuk, ono što čujemo. A udar groma je sve to zajedno. Tek onda potpuno razumijemo taj proces. Uzrok je u tome što unutar oblaka dolazi do velikog naelektriziranja, a munja je u stvari jako dugačka iskra, duga i do pet kilometara. Formiraju se ogromni naponi unutar oblaka, nezamislivi, od 10 do 100 milijuna volti”, objasnio je fizičar.
Što je veći razmak…
“Što je veći razmak između munje koju vidimo i zvuka koji čujemo, to smo sigurniji, jer to znači da je udaljena. Dolazi do ogromnog oslobađanja topline pa uvijek kada imate udar, čujete ga kao zvuk. Munje putuju velikim brzinama, do 100.000 kilometara u sekundi. Potpuno ste sigurni ako između munje i zvuka prođe oko 30 sekundi. Ako je vidite i jako brzo čujete – niste sigurni”, dodao je.
Cvetanović je dao korisne savjete kako ovog ljeta ostati siguran kada dođe do grmljavine.
“Ne treba nikako stajati pored stabla, a i na planininama je izuzetno opasno. Savjet je da nikako ne budete u grupi, već se svi razdvojite. Jako su opasne i vodene površine pa obavezno treba izbjegavati plivanje i boravak u čamcima. Nemojte leći na zemlju već čučnite jer struja uvijek ide ka zemlji. Najbolje je ipak naći zaklon”, kazao je fizičar i objasnio zašto je automobil odličan zaklon.
“U automobilima postoji tzv. Faradeyev kavez. Ako grmi, vozite uvijek dalje od munja koje vidite na nebu. Ako je vozilo dobro zatvoreno, ako zatvorite sve prozore, onda ste zbog metala u Faradeyevu kavezu zbog kojeg je električno polje poništeno, potpuno zaštićeni. Munja ne može doći do vas. U automobilu ste sigurni bez obzira na to je li motor uključen ili nije, krećete se ili stojite. To je najbliži i najbolji zaklon”, rekao je Cvetanović.
Jednako su sigurni i avioni te nema razloga za brigu ako putujete dok grmi i sijeva.
“Avione često udaraju gromovi, ali oni imaju kablove koji se ponašaju kao gromobran pa su i putnici i svi elektronski uređaji u avionu su zaštićeni. Šezdeset i neke godine prošlog stoljeća dogodila se posljednja nesreća izazvana udarom groma u avion, ali jasno je koliko je tada sve bilo drugačije nego danas. Cilj gromobrana je da struju provede prema zemlji, on služi kao veliki provodnik koji struju usmjerava naniže. Isključite uređaje s čipom iz struje.
Mobitel ne privlači grom
Cvetanović je objasnio da naši mobiteli ne privlači grom.
“Ako ste sami na nekoj otvorenoj površini to će privući grom, a ne mobilni telefon. Ono što bi kod kuće trebalo izbjegavati je žičani telefon jer je moguće da će doći do udara putem žice ako u blizini udari grom. Ako udari u instalacije, u dalekovod, uređaji u stanu se mogu pokvariti. Zato bi, na primjer, trebalo izbjegavati kupanje kada je grmljavina. Što su vanjske instalacije u boljem stanju, u smislu zaštite, to je bolje, ali stopostotna zaštita ne postoji. Kada grmi isključite laptope, televizore, mikrovalne pećnice… Ovi uređaji su u najvećoj opasnosti, kao i svi uređaji s čipom”.
Od udara groma više stradaju muškaraci
Cvetanović je kazao da prema statistici iz SAD-a od udara groma strada više muškaraca nego žena.
Razlog nije organski već u tome što muškarci više rade na opasnim mjestima, na krovovima, na primjer. Više planinare, više rade u poljima i na otvorenom. Ljudi stradaju jer se u jako kratkom roku oslobađa ogromna snaga, velika struja u nekoliko mikrosekundi. Dosta ljudi i preživi udar groma. Oni koji su preživjeli, preživjeli su tako što je struja išla po površini kože – imali su opekotine, ali su unutrašnji organi ostali zaštićeni. Struja uvijek ide po površini, ali čovjek strada od srčanog udara, na primjer”, rekao je.
Na samom kraju izjavio je kako nema razloga za brigu kada grmi ako poduzmemo sve preventivne mjere zaštite.
“To je fascinantna i prelijepa prirodna pojava koje se ne treba se plašiti. Mnogi znanstvenici smatraju da smo zbog munja i gromova kao civilizacija dobili vatru i da je zahvaljujući njima nastao i život na zemlji. Kada bismo natjerali grom da udara gdje mi hoćemo, kada bismo uspjeli privući gromove i akumulirati tu energiju, bila bi to revolucija u grani održive energije. Međutim, postoje veliki tehnički problemi, a i nikada ne znamo kada će i gdje će udariti. Nadalje, nisu svi gromovi isti, oni variraju u svojoj snazi. Za sada nismo blizu takve praktične primjene. Zamislite koja bi to količina energije bila kada znamo da svake sekunde 40 gromova udari u zemlju, širom svijeta. Kod nas ih nema toliko često. Broj udara groma zavisi od kretanja zraka i na mjestima gdje postoji veliko zagrijavanje zraka tamo je veća vjerojatnoća da ih bude više. To su prvenstveno ekvatorijalna Afrika, dijelovi Rusije, Florida. U Europi nisu toliko izraženi. Imamo oko šest gromova po kvadratnom kilometru godišnje”, zaključno je rekao Cvetanović, prenosi Net.hr.