Zašto se mladi, premda sve više obolijevaju, ne žele cijepiti? Odgovore je Net.hr potražio u HZJZ-u
Broj novozaraženih koronavirusom sve je veći. Dnevno tako redovito bilježimo iznad tisuću, a ponekad i iznad dvije tisuće novozaraženih. Zabrinjava činjenica da sve više obolijevaju mlađe generacije, u dobi između 15 i 24 godina.
Za mlađe je najveći rizični faktor debljina. Svi mlađi koji su umrli imali su dvije zajedničke karakteristike – nisu bili cijepljeni i bili su pretili. Od lipnja Hrvatski zavod za javno zdravstvo preporučuje cijepljenje djece u dobi 12 i više koja imaju kronične bolesti koje uvećavaju rizik za teže oblike bolesti COVID-19 u što svakako ulazi i debljina.
Istraživanje o zdravstvenom ponašanju učenika
Prosječni indeks tjelesne mase za oba spola iznosi između 18.5 i 24.9 kg/m2. No, podaci HZJZ-a pokazuju kako mlađa populacija u Republici Hrvatskoj prelazi te vrijednosti, iako s dobi ono opada.
Usporede li se podaci hrvatskih učenica i učenica u istraživanju o zdravstvenom ponašanju učenika, HBSC, s ostalim zemljama uočljivo je kako su hrvatski jedanaestogodišnjaci i trinaestogodišnjaci u kategoriji zemalja s indeksom tjelesne mase većim od prosjeka.
Kod učenica taj problem nije toliko izražen koliko kod učenika. Hrvatske se učenice tako nalaze iznad prosjeka, i to za 3,2 % u dobi od 11 godina, za 4,9 % u dobi od 13, odnosno ispod su prosjeka za 1 % u dobi od 15 godina.
45.430 mladih još nije primilo drugu dozu
Prema recentnim podacima o cijepljenju utrošeno je 3.510.623 doza cjepiva, a cijepljeno je 45,97 posto ukupnog stanovništva, odnosno 55,12 posto odraslog stanovništva.
Pogledamo li recentne podatke o cijepljenju kod mlađih populacija vidljivo je kako i dalje postoji prostora za napredak. Između 12 i 14 godina cijepljeno je 0,6 posto, između 15 i 19 godina 16,9 posto, između 20 i 24 godina 32, 9 posto, a između 25 i 29 godina 43,6 posto. Pogledamo li podatke cijepljenosti s dvije doze vidljivo je kako su ti podaci još manji – sveukupno je s dvije doze cijepljeno 151.395 mladih osoba, odnosno 45.430 manje nego s jednom dozom.
Zašto se mladi ne žele cijepiti?
Mladi smatraju kako oni imaju uglavnom blaže kliničke slike odnosno uglavnom su bez znakova bolesti ili imaju blage znakove bolesti, što i je istina. Upravo zbog toga nisu toliko uplašeni za svoje zdravlje te nemaju taj jedan motiv za cijepljenje koji je izrazito važan u odluci o cijepljenju kod osoba starije životne dobi.
“Ključni razlozi zbog kojih se mladi odlučuju na cijepljenje vezani su uz mogućnost slobodnijeg putovanja, posjećivanja koncerata i drugih mjesta okupljanja, no to nikako nisu jednako važni razlozi za cijepljenje za pojedinu osobu kao što je strah od teške bolesti. Primijetili smo da i naši stariji građani koji se još nisu odlučili za cijepljenje, misle za sebe da se ne trebaju cijepiti jer ne izlaze iz kuće pa ne dolaze u kontakt s drugim osobama. To je krivo razmišljanje osoba starije životne dobi jer neke odlaske iz kuće nitko ne može izbjeći, primjerice odlazak kod liječnika na pregled”, objašnjavaju nam u HZJZ-u.
Nadalje, dolazak mlade osobe u posjet bakama i djedovima može dovesti do zaraze baka i djedova, koliko god se pridržavali mjera i koliko god kratko trajao posjet, pogotovo jer je u obiteljskim posjetima jako teško održavati distancu i dosljedno nositi masku.
U HZJZ-u nam govore kako mladi ponekada imaju kriva razmišljanja pa čak i kada su visoko informirani oko pandemije.
“Primjerice, mladi koji planiraju trudnoću, bilo sada, bilo u budućnosti, najbolje što mogu napraviti za svoju buduću djecu je cijepiti se. Time će smanjiti rizik od svoje zaraze tijekom trudnoća, a bolest COVID-19 kod trudnica može biti izrazito teška s lošim ishodom i za majku i za dijete. Također će sačuvati svoje zdravlje pa će moći skrbiti za svoju buduću djecu”, govore u HZJZ-u za Net.hr.
