VELIKI DAN ZA ZNANOST

Zašto je ova fotografija svemira jedno od najvećih postignuća čovječanstva i može li nam odgovoriti jesmo li sami?

Foto: NASA

Tek nakon objašnjenja znanstvenika je i predsjednik Biden pokazao dužno poštovanje i izjavio kako je to ‘povijesni trenutak’ za znanost

Stručnjaci NASA-e i astronomi su prve fotografije svemirskog teleskopa James Webb predstavili i američkom predsjedniku Joeu Bidenu. Na fotografiji se vidi skupina zvijezda skoro kao one kad tek pogledamo u zvjezdano nebo školskim teleskopom i samo laik će se pitati, što je tu nešto novo i posebno.

Ali znanstvenici su izvan sebe od sreće: pretpostavlja se da je svemir nastao prije 14 milijardi godina, a svjetlosti ovih zvijezda je trebalo 13 milijardi godina da dođe do nas. To znači da su ove zvijezde nastale, a za astronome je i milijarda godina “skoro odmah”, nakon velikog praska i stvaranja našeg svemira. Ta svjetlost se može analizirati i mogu se provjeriti mnoge teorije o postanku svemira – ili postaviti nove, piše DW.

Tek nakon objašnjenja znanstvenika je i predsjednik Biden pokazao dužno poštovanje i izjavio kako je to “povijesni trenutak” za znanost, kako za SAD tako i za cijeli svijet, a američka potpredsjednica Kamala Harris je teleskop nazvala “jednim od najvećih dostignuća” čovječanstva.

Što je posebno kod svemirskog teleskopa James Webb?

Srce teleskopa je konkavno zrcalo promjera šest i pol metara – njegov prethodnik, teleskop Hubble je imao “oko” od samo 2,4 metra. Sastavljen je od 18 šesterokutnih zrcala od berilija i prekriven je zlatom kako bi što bolje odražavao i infracrvena zračenja iz dubine svemira.

Osim toga, na njemu su četiri instrumenta s dvije glavne zadaće: snimiti objekte u svemiru i spektroskopskom analizom odrediti im fizikalna i kemijska svojstva.

Zrcalo i instrumenti su zaštićeni peterostrukim štitom od sunca, oblikovanim kao jedro, koji se može raširiti na dimenzije jednog igrališta za tenis. Njegova membrana je napravljena od kaptona koji podnosi izuzetna termička opterećenja: na strani prema suncu će on dostići i 110 stupnjeva Celzija, na suprotnoj strani samo dvadesetak stupnjeva iznad apsolutne nule, bit će minus 235 stupnjeva.

Povrh toga su na njemu sustavi za opskrbu električnom energijom, pogon za ispravljanje orbite, komunikaciju, orijentaciju i obradu podataka s teleskopa. Sve u svemu, težak je otprilike kao jedan autobus.

Gdje je taj teleskop?

Njegov prethodnik, teleskop Hubble je bio postavljen u orbitu oko planeta Zemlje, ali James Webb ne kruži oko zemlje, nego oko Sunca kao i naš planet. On je više od milijun i pol kilometara od Zemlje, skoro četiri puta dalje nego Mjesec.

Zato mu je i trebalo gotovo mjesec dana da stigne do svog odredišta, a onda je prošlo još nekoliko mjeseci dok nije bio spreman za rad. On je na taj način daleko od bilo kakvih utjecaja našeg planeta, što je za promatranje svemira odlično – ali ima i svoj nedostatak: teleskop Hubble se još mogao popravljati i dorađivati, novi teleskop je daleko dalje nego što je ikad bilo neko ljudsko biće.

Koja je korist ovakvog teleskopa?

Osim ovih fotografija iz nepojmljivo daleke prošlosti i doba razmjerno nedugo nakon stvaranja svemira – što je od izuzetne važnosti za provjeru čitavog niza znanstvenih teorija, on ima i mnogo konkretnije zadaće: svojom spektrografskom analizom i preciznošću neće samo “gledati” zvijezde, nego i planete kod zvijezda gdje se već zna da kruže oko njih. Je li neki od njih sličan Zemlji? Ima li možda nekih drugih oblika života u svemiru?

U popis njegovih zadaća pripada i analiza nebeskih tijela našeg Sunčevog sustava koji čovječanstvo jako zanimaju: najprije je tu “vodeni mjesec” Europa koji kruži oko Jupitera, a “bacit će oko” i na Mars.

Tko i kad ga je napravio?

Ideja za takav “superteleskop” je nastala tek što je lansiran Hubble, u devedesetima prošlog stoljeća. S obzirom na to da je svima bilo jasno da će to biti basnoslovno skup projekt – na koncu je koštao oko deset milijardi eura – s gradnjom se počelo 2004. Bilo je predviđeno njegovo lansiranje 2007., ali kako to već biva u takvim projektima, bilo je upravo bezbroj odgađanja – ali i dorađivanja teleskopa. Na koncu je to bio pravi Božićni poklon astronomima svijeta: lansiran je 25. prosinca 2021.

“Tko” ga je napravio, to je mnogo teže reći: u njegovom stvaranju je sudjelovalo preko deset tisuća ljudi iz SAD-a, Kanade i Europe. I kod financiranja, tu je naravno bila američka NASA, ali i kanadska svemirska agencija CSA i europska ESA. Sudjelovali su i Institut Maxa Plancka za astronomiju Sveučilišta u Kölnu i više njemačkih tvrtki. Njegova misija bi trebala trajati 20 godina, ali i Hubble je radio mnogo duže nego što je isprva bilo predviđeno, prenosi Net.hr.

Imate zanimljivu priču, fotografiju ili video?
Pošaljite na Whatsapp, Viber, MMS 097 64 65 419 ili na mail vijesti@riportal.hr ili putem Facebooka i podijeliti ćemo ju sa tisućama naših čitatelja.
Komentari