Ne može nitko – piše u rasporedu dežurstava za srpanj jedne zagrebačke bolnice
Ne može nitko, piše u rasporedu dežurstava za srpanj u jednoj zagrebačkoj bolnici. U tri dana srpnja dežura gospodin “Ne Može Nitko”, a u 13 dana istog mjeseca, na konkretnom odjelu dežura “dežurni”. Ovo zadnje znači da će na taj odjel pozvati dežurnog liječnika s nekog drugog odjela ako bude mogao preuzeti taj dio posla.
Na žalost, ovakav raspored nije jedini slučaj u hrvatskom zdravstvenom sustavu. U KBC-u Sestre milosrdnice odlučili su jedan odjel privremeno zatvoriti kao organizacijsko rješenje. Na tri udarna ljetna tjedna potkraj srpnja i početkom kolovoza zatvorit će se Torekalni odjel zbog manjka medicinskih sestara, piše Večernji list.
“Ove ćemo godine prvi put zbog nedostatka medicinskih sestara, kojih nam i inače nedostaje, zatvoriti manji odjel od 12 kreveta. U ta tri tjedna preraspodijelit ćemo ljude na druge odjele, a time ćemo smanjiti i prazan hod: bit će manje praznih kreveta i posao će se bolje raspodijeliti. Riječ je, naravno, o takozvanim hladnim pacijentima, najvećim dijelom benigne patologije, za što se inače čeka jesen i ne odlučuje se operirati ljude”, objašnjava prof. dr. sc. Mario Zovak, ravnatelj KBC-a Sestre milosrdnice, dodajući da se mora poštovati kolektivni ugovor i ljudima omogućiti korištenje godišnjih odmora.
Radno vrijeme u zdravstvu nije aktualna tema samo zbog ljeta i godišnjih nego i zato što se kreće u javnu raspravu o novom pravilniku koji se bavi upravo pitanjem radnog vremena. Pravilnik o početku, završetku i rasporedu radnog vremena zdravstvenih ustanova i privatnih zdravstvenih radnika u ordinaciji mreže javne zdravstvene službe trebao bi startati od jeseni, a ministar zdravstva Milan Kujundžić najavljuje da će donijeti bolju kontrolu rada liječnika.
“Svi moraju poštovati zakon i bit će bolje kontrole rada liječnika. Poslodavac je dužan osigurati radniku godišnji odmor, ali i funkcioniranje ustanove tako da ne može nigdje biti da nema dežurnog. Svaki eventualni manjak kadra riješit će se, i mora biti i dežurnih te se ništa nigdje neće zatvarati”, rekao je ministar zdravstva.
Vikend dežurstva
Spomenuti Pravilnik propisuje radno vrijeme i u bolničkoj, i u primarnoj zdravstvenoj zaštiti. Upravo su dežurstva tema još od stupanja na snagu izmijenjenog Zakona o zdravstvenoj zaštiti. Novi pravilnik postavio je radno vrijeme ordinacija u primarnoj zdravstvenoj zaštiti od 7 do 14 i 30 sati te od 13 do 20 i 30 za ordinacije liječnika koji ne rade kućne posjete te sat vremena kraće radno vrijeme kada rade kućne posjete. U prijedlogu novog Pravilnika također nema više rečenice koju mnogi pacijenti često mogu pročitati na vratima svojeg obiteljskog liječnika – da posljednji sat radnog vremena služi za završetak rada prijepodnevne smjene i pripremu rada poslijepodnevne.
No to ne znači sat vremena dulje s pacijentima, smatra dr. Vikica Krolo, predsjednica Koordinacije hrvatske obiteljske medicine
“Raspored rada u tijeku radnog vremena na odluci je liječnika kako će organizirati svoj radni dan i pacijenti znaju kako njihov liječnik radi, kada vadi krv, kad je vrijeme za administraciju”.
Po novom su Zakonu o zdravstvenoj zaštiti svi primarni obavezni dežurati subotama poslijepodne od 15-20 sati, a nedjeljom od 8-20. U nekim županijama tih dežurstava nije ni bilo, kao u Splitsko-dalmatinskoj, Dubrovačko-neretvanskoj ili Brodsko-posavskoj. U nekima su dežurali samo lliječnici iz domova zdravlja, u nekima i koncesionari ako su htjeli, a negdje svi ravnopravno. Od početka ove godine na snagu je stupio Zakon koji na dežurstva obvezuje sve, piše Večernji list.
Vijesti.hr
VIDEO DANA:
