Završila Digital Shapers konferencija: Digital Shaper godine je – Infobip!

Ovu vrijednu nagradu odabrao je žiri u sastavu: Davor Tomašković, predsjednik Uprave Hrvatskog Telekoma, koji je ujedno i predsjednik žirija, Željko Kukurin, predsjednik Uprave Valamar Riviere, Henning Tewes, predsjednik Uprave RTL Hrvatska, Maruška Vizek, ravnateljica Ekonomskog instituta, Mladen Fruk, partner McKinsey & Company i Nikola Vrdoljak, direktor 404

RTL je u Zagreb doveo brojne strane i domaće stručnjake koji su kroz predavanja i panele pokazali uspješne projekte iz područja digitalne transformacije. Konferencija je sudionicima ponudila i radionice o konkretnim rješenjima koje kompanije mogu primijeniti u svakodnevnom poslovanju i pokrenuti bržu digitalizaciju unutar svojih organizacija. Na samom kraju konferencije proglašen je i Digital Shaper godine.

Ključni događaji

17:13 Proglašen Digital Shaper godine: Infobip!
17:00 #AgencyLife: Disrupcija marketinške agencije: Božidar Abramović (Omnicom Media Group Hrvatska – CEO) Daniel Ackermann (Degordian – CEO) Mario Lovrić (UM Zagreb – direktor)
16:54 Nenad Bakić (IRIM – osnivač): Digital Champion – Stvaranje nacije digitalnih stvaralaca! / Davor Tremac (Uber – generalni menadžer, Hrvatska): Globalna kompanija – hrvatska inovacija
14:50 Petar Pavić (S.T.A.R. Digital Group – suosnivač): Touching Is Believing – Insight on Soon to Be the Biggest Media Vehicle in Marketing
13:28 Oliver Drost (Deepblue networks AG – kreativni direktor): Ideas Meet Technology – Case Studies Across All Media / Stéphane Coruble (RTL AdConnect – direktor): Getting Serious with Total Video!

17:13
Proglašen Digital Shaper godine: Infobip!

Žiri je donio odluku: Digital Shaper godine je Infobip! “Hvala vam! Želimo i dalje rasti, moto kuće je – tek smo počeli – zapravo, rastu ne vidimo kraja jer trište i dalje raste i raste”, poručuju iz Infobipa.

Ovu vrijednu nagradu odabrao je žiri u sastavu: Davor Tomašković, predsjednik Uprave Hrvatskog Telekoma, koji je ujedno i predsjednik žirija, Željko Kukurin, predsjednik Uprave Valamar Riviere, Henning Tewes, predsjednik Uprave RTL Hrvatska, Maruška Vizek, ravnateljica Ekonomskog instituta, Mladen Fruk, partner McKinsey & Company i Nikola Vrdoljak, direktor 404.

17:00
#AgencyLife: Disrupcija marketinške agencije: Božidar Abramović (Omnicom Media Group Hrvatska – CEO) Daniel Ackermann (Degordian – CEO) Mario Lovrić (UM Zagreb – direktor)

Pred sam kraj konferencije, ususret proglašenju Digital Shapera godine, posjetitelji su imali priliku uživati u vrlo zanimljivom panelu pod moderatorskom “palicom” Nikole Vrdoljaka. Prisutni su slušali zanimljivu raspravu marketinških stručnjaka koji tradicionalnim putem vode svoje firme i jednog koji drži da je digitalno oglašavanje znatno kompleksnije te za te stručnjake treba izdvojiti resurse i vrijeme. Publika je dobila uvid u srž procesa ulaganja u teoriji, ali i čuti različita mišljenja, viđenja i vođenja tvrtki, od kojih nijedno nije pogrešno, a sva su zanimljiva.

16:54
Nenad Bakić (IRIM – osnivač): Digital Champion – Stvaranje nacije digitalnih stvaralaca! / Davor Tremac (Uber – generalni menadžer, Hrvatska): Globalna kompanija – hrvatska inovacija

Nenad Bakić svoje je govor počeo “cjeloživotnim učenjem” i savladavanjem tri vrste vještina potrebnim za uspjeh: osnovnom pismenošću, kompetencijom poput komunikacije i kreativnosti i osobinama karaktera, poput upornosti stava itd. U Hrvatskoj, odmah je naveo, vlada kultura “depresije” jer je mentalitet takav da sugerira neuspjeh, zbog čega ljudi ne vjeruju u vlastiti uspjeh pa često ni ne pokušavaju nešto stvoriti. No, koliko god mentalitet bio takav kakav je i bez obzira na jaz između Hrvatske i svijeta, Bakić napominje kako taj “jaz” nikad nije bio lakši za preskočiti. Upravo zbog globalizacije, digitalizacije i volje da se nešto nauči i pokrene, pa makar to bilo u inozemstvu. “Edukacijom odlikujemo budućnost”, rekao je Bakić.

Zato je važno, napomenuo je, ulagati u djecu i educirati ih o modernoj tehnologiji, uključujući robotiku, kroz animiranje djece kojoj prilikom takve vrste učenja koju nude, definitivno nije dosadno.

Bakić je predstavio i projekt kojim se posebno ponosi – STEM auto. “U sela dolazimo s naprednom tehnologijom, pokazujemo im da mogu, a svi naši projekti su originalni”, rekao je. U IRIM-u je zaposleno svega sedmero ljudi, ali uspijevaju kao da ih je nekoliko puta više. U svom se poslu posebno oslanjaju na učitelje, s kojima blisko surađuju, na korist edukacije i budućnosti djece s ključnim ciljem – distribucijom znanja. Uskoro će u projekt biti uključeno čak 80.000 djece, čak stotine škola, mnogi dječji domovi i slično. “Svako dijete može i mora živjeti u 21. stoljeću, mi ne potičemo iseljavanje, nego djecu od malih nogu educiramo kako bi u budućnosti mogli imati više opcija i biti osposobljeni za dobro plaćeni , zaključio je govornik pa predstavio inovativni micro:bit te podijelio iskustva s radionica.

Iako je i dalje najpoznatiji po svojim “taksi” uslugama, Tremac je fokus na početku odlučio staviti na nešto novo – Uber boat. “U Hrvatsku smo došli prije 2 godine, a sada imamo 5 različitih usluga, uključujući i Uber van (kombi) i spomenuti Uber boat (brod)”. Tko će koristiti Uber boat na hrvaskoj obali – pod broj 1, rekao je Tremac – partijaneri, zatim obitelji s djecom te nešto bogatiji korisnici, naviknuti na luksuz. Najvažnija relacija je, kaže, Split-Hvar, što bi drastično smanjilo samo putovanje, a umjesto da izgube nekoliko sati, Uberom bi, kaže Tremac, tamo došli za sat vremena.

Zanimljivo je bilo slušati kako je nastala sama aplikacija i koliko se aplikacija za brod razlikuje od one za cestovni promet, kao i kada je okupljenima pokazao promo spot za Uber boat.

16:15
Evangelos Papathanassiou: What’s Next in Digital Publishing

Digitalni strateg Evangelos Papathanassiou svoje je predavanje započeo o utjecaju promjena tehnologija na medije te na koje načine ići u korak s promjenama kako bi se medijsko tržište prilagodilo.

Milenijalci i generacija Z publika su koju je potrebno pridobiti i prilagoditi sadržaj njihovim navikama. Izazov je u načinu predstavljanja sadržaja na način da i tinejdžerima zaokupi pažnju. Budući da se mijanja način konzumiranja sadržaja, potrebno je mijenjati i način na koji će sadržaj biti predstavljen.

U pravilima novog doba, sadržaj dolazi do korisnika, a tehnologija služi potrebama svakog pojedinog korisnika. Potrebna je, i u budućnost će biti prisutna sve više svojevrsna automatizacija, prilikom koje će sadržaj na jednostavan način biti prilagođen kanalima na kojima se objavljuje. Nove publike su nestrpljive, nisu pretjerano fokusirane, stoga je potreban sadržaj koji će uzeti u obzir takve karakteristike.

Reklame i sponzorstva integrirana su kroz sadržaj na način da ih korisnik može primijetiti, ali i ignorirati, što neće narušiti ni prekinuti njegovo korisničko iskustvo.

Potrebno je analizirati tko, kako i koliko dugo konzumira sadržaj te kroz analizu brojku prilagođavati sadržaj korisničkim navikama publike.

Ni najkvalitetniji sadržaj neće biti dovoljno dobar uz lošu tehnologiju i pristup objaljivanju na društvenim mrežama.

Medijima savjetuje da misle više o infrastrukturi za proizvodnju sadržaja i tehnološkim mogućnostima pomoću kojih će sadržaj doprijeti do publike.

15:15
Empowering Your Customers by Digitalizing Yourself

Nakon urednika i voditelja nezavisnih portala, mikrofon je preuzela Maja Čulig, voditeljica marketinga Addiko Grupe.

Svoje predavanje započela je značajnom porukom kako “promjena nije opcija, već nužnost”. Kaže kako budućnost pripada onima koji je kreiraju i to su primjeri od kojih bi trebali učiti, kao što su Netflix, Uber i Airbnb. Tvrdi da je njihov adut to što su uzeli u obzir korisnika i njihove potrebe i da su zbog toga danas tu gdje jesu.

Istaknula je podatak kako 84% digitalnih transformacija ne uspije i zapitala se, ako je tako, zašto onda uopće započeti s digitalnom transformacijom?

Razlozi zašto ne uspijevaju je jer nema suradnje i interakcije, nije prisutna digitalna korporativna kultura, nema definirane strategije i kontinuiranog procesa te orijentiranosti na klijenta i njihovo osnaživanje.

U bankarskom sektoru tržište je sve konkurentnije. Tijekom osmišljavanja proizvoda i inovacija, važno je razmišljati kroz drugačije orijentiran mentalni sklop, s naglaskom na generacijske navike i promjene, a sve kako bi se zadovoljila očekivanja klijenata.

Banke moraju ići ondje gdje su korisnici, a kao ključnu karakteristiku ističe dostupnost korisnicima, kako kroz tradicionalne oblike, tako i na novim kanalima, poput chat-bota na web stranici i Viber chata.

Poručuje kako nema toga što je nemoguće, već jedino stvari koje još nisu pokušane.

15:13
Media Survivor: Kako nezavisni mediji mogu uspjeti na tržištu

Govornici na predavanju bili su Ivan Brezak Brkan, osnivač i urednik Netokracije, Marko Matijević, osnivač i glavni urednik portala srednja.hr i mirovina.hr i Dragan Petric, izvršni urednik Bug-a.

Marko Matijević istaknuo je kako se portal Srednja.hr uspio etablirati kroz novinarstvo. No, kao nedostatak obrazovanja na Fakultetu političkih znanosti istaknuo je manjak upoznavanja s poslovnim modelima na tržištu, zbog čega se na kraju odlučio sam educirati o poslovnim aspektima koji su ga zanimali i što je smatrao korisnim, a što do sada nije usvojio. Nedavno je pokrenuo i portal Mirovina.hr, specijaliziran za umirovljeničku populaciju, za koji smatra kako će vrlo skoro biti čitaniji i od portala Srednja.hr. Međutim, ističe kako to nije dobra stvar za Hrvatsku jer to znači gubitak publike, a na kraju krajeva i hrvatskog stanovništva.

“Nezavisni mediji mogu dati dublju sliku o događajima i ljudima koje prate, ne zamaraju se time što žele mase. Nezavivnost proizlazi iz toga što publika želi.”, Ivan Brezak Brkan s Netokracije.

Izvršni urednik Bug-a, Dragan Petric, rekao je kako je nezavisnim medijima na neki način lakše jer “ne smrde na prodano” i ne podliježu politici i marketinškim pritisicima te ne pišu o onome što moraju nego o onome što žele.

Facebook i Google su alati za dolazak do publike i način informiranja o željama publike, a Marko Matijević ističe kako portal Srednja.hr u velikoj mjeri ovisi o Facebooku i klikovima koji dolaze putem njega.

Prilagođavanje tržištu i čitateljima je ključno, a svi se slažu kako je potrebno ulaganje u video, koji će postati sve zastupljeniji medijski format u budućnosti.

Ivan Brezak Brkan tvrdi kako nije nužno biti veći i bolji već “bolji i bolji” kako bi napredovali.

14:50
Petar Pavić (S.T.A.R. Digital Group – suosnivač): Touching Is Believing – Insight on Soon to Be the Biggest Media Vehicle in Marketing

Nakon zanimljivog panela, prisutne je mikrofon je došao u ruke suosnivača digitalne grupe S.T.A.R.-a, koji posjetiteljima govorio o nadolazećem vodećem “oruđu” u marketingu. Ipak, povijest je učiteljica života, pa nas je Pavić nakratko odlučio podsjetiti na tehnološko razdoblje prije desetak godina, kada je po prvi puta na tržište lansiran i-Phone. Zato se prvo i osvrnuo na moto Applea “touching is believing” te ikonicu koja je tada bila službena u reklami, a kako kaže, “napravljena je po uzoru na “Stvaranje Adama”, fresku u Sikstinskoj kapeli. Ovdje ruka predstavlja Boga, a mobitel Adama, odnosno čovjeka.”, kazao je.

Pavić nas je podsjetio i na 1997. godinu, godinu u kojoj je Apple bio na koljenima, ali su se kampanjom “Think Different”, ponovno vratili u igru, uspjevši izvući odlične poslovne rezultate. Pavić je prisutnima ispričao zanimljivosti o velikim tržišnim bitkama Applea i iBM-a, a kasnije Applea i Samsunga. Paralela je ta da konkurencija uvijek postoji, da i drugi napreduju te da se i zbog velike konkurencije na tržištu uvijek mora ići korak dalje.

Nakon još nekoliko primjera Jobsovih revolucionarnih ideja, poput važnosti udaljenosti oka od mobitela, govornik se vratio na naslov teme i otkio podatak da će proizvod za 33% više ostati “u glavi” potencijalnih kupaca ako mogu virtualno dotaknuti proizvod, stoga “touching is believing”.

Sa samo jednom fotografijom, pokraj koje su se izmijenjivali postosci, brojevi, slova i podatci, ovisno o kontekstu, Pavić je dokazao da je odličan govornik jer je pažnja publike, bez obzira na minimalističke vizuale, bila postojana.

14:29
From Zero to Hero: Kako izgraditi globalnu kompaniju iz Hrvatske: Richard Rodgers (Infobip – voditelj marketinga): Steve Thomson (Foreo – CMO); Matija Žulj (Agrivi – osnivač)

Na panelu “From Zero to Hero” posjetitelji su uživali uz razgovor Richarda Rogersa, voditelja marketinga Infobipa, Stevea Thomsona, CMO-a Forea i Matije Žulja, osnivača Agriva, uz moderiranje jednog od omiljenih RTL-ovih reportera, Borisa Miševića.

Kako je Boris odmah kazao, svo troje govornika su profesionalci koji su svoje uspješne tvrtke proširili i u Hrvatsku, s tom razlikom što je Matija Žulj krenuo Kutine. Zašto je digitalizacija ključna za razvoj? Žulj je kazao kako je za uspješno poslovanje prilagodba ključna, digitalizacija je dio toga, a kako se tehnologija razvija, mijenjaju se i načini poslovanja, bez obzira na to koji posao vodite. “Ne smijemo razmišljati o prošlosti niti ostati u sadašnjici, bitno nam je uvijek biti korak ispred, uvijek gledati u budućnost. To je jedan od ključeva uspjeha”, kazao je Rogers.

Ali kako hrvatske proizvode, usluge ili tvrtke proširiti izvan Hrvatske? Thomson (Foreo) napomenuo je kako se ne smije fokusirati na rizik, nego na prilike. No, Mišević je upitao – je li i koliko novca nužno za uspješno poslovanje? Nažalost, novac je bitan, za ulaganja, investiranja, ali zato se mora poslovati agilno i pametno, kazao je Thomson.

Posebno je zanimljivo što Matija Žulj svoj posao vodi isključivo iz Kutine i Zagreba, iako posluje i van granica Republike Hrvatske – i to je ta, kaže, blagodat globalizacije i suvremene tehnologije. Uz hrabrost, inovaciju i istraživanje tržišta, uspješan je posao moguće voditi i iz topline vlastitog doma.

“Kod nas u SAD-u, najvažnije je imati odličan tim i dobru ideju, ako posao radiš kako treba, dovoljna ti je nekolicina ozbiljnih klijenata. Važno je ostati “gladan” i zadržati vjeru u sebe, ne odustajati i nemati stav koji pretpostavlja odustajanje.”, kazao je Rodgers. Thomson je kazao kako vjeruje u hrvatsko tržište, hrvatske mlade i njihov intelekt i poslovni entuzijazam.

Posjetitelji su bili iznimno zaintrigirani govornicima pa se panel produžio na Q&A, a prisutni dobili priliku pitati ovaj trojac sve što ih zanima.

13:40
The Show Never Stops: Show business društvenih medija

Na panelu o društvenim mrežama govorili su RTL-ovi voditelji Zoran Šprajc, Antonija Blaće i Marijana Batinić. Zoran Šprajc osobni Instagram profil koristi za promociju onoga što radi i čime se bavi uglavnom u svoje poslovno vrijeme. Za razliku od njega, Antonija i Marijana na svojim Instagram profilima uglavnom objavljuju fotografije zabilježene u svoje slobodne vrijeme, na kojima, među ostalim, promoviraju i brendove s kojima surađuju.

Osvrnuvši se na Facebook, istaknuli su kako promijenio algoritam ove društvene mreže, što utječe na reach, odnosno doseg do korisnika, zbog čega se mora promijeniti i ponašanje vlasnika stranica i njihove objave.

“Važno je baviti se društvenim mrežama ukoliko želimo biti u korak s vremenom.”, naglasila je Marijana Batinić te dodala kako Instagram i Facebook na tržištu daju dodatnu vrijednost.

Antonija Blaće istaknula je važnost pronalaska niše kako bi i dalje ostala dosljedna načinu na koji se predstavlja na Instagramu, dok Marijana Batinić ima radno vrijeme na Instagramu kad objavljuje fotografije.

Zoran Šprajc istaknuo je kako njegovi fanovi na društvenim mrežama očekuju njegov stav zbog čega je i prepoznatljiv. Twitter smatra najzahvalnijim jer je kratak i brz, lako je čitati druge te je informativniji.

“Twitter zahtijeva dosta promišljanja, zahtijeva investiranje vremena zbog različitosti publike na društvenim mrežama”, rekla je Antonija Blaće.

Zoran Šprajc društvene mreže smatra značajnima jer može čuti povratnu informaciju publike, dobiti neke ideje od njih te čuti informaciju ili dosjektu koju kasnije može pretvoriti u neku dobru televizijsku šalu.

Ostatak panela protekao je kroz raspravu o tome kako odabrati koje brendove promovirati na društvenim mrežama i gdje postaviti granicu. Marijana Batinić istaknula je kako brendovi koje će promovirati na društvenim mrežama moraju odgovarai njezinim afinitetima te da ne prolazi sve jednako i na Facebooku i na Instagramu.

“Najljepši način za suradnju s brendovima je kad se poklopi da vas kontaktiraju oni vam se i inače sviđaju”, kazala je Antonija Blaće. Svi su složni u tome da je mnogo bolje imati potpuno jasnu i otvorenu reklamu, ali kroz promišljenu i smislenu objavu.

13:28
Oliver Drost (Deepblue networks AG – kreativni direktor): Ideas Meet Technology – Case Studies Across All Media / Stéphane Coruble (RTL AdConnect – direktor): Getting Serious with Total Video!

Predavanje Oliver Drosta, CCO-a Deepblue Networksa, bilo je vrlo informativno i dinamično. Objasnio je kako se pobrinuti da poruka brendova dođe do cilja – do publike – u vremenu u kojemu “vrijeme znači novac”, u kojemu ljudi imaju malo vremena i motivacije za interakciju s brendovima.

Prezentacijom je pokazao kako inspirirati klijente na “proboj kroz buku” pomoću pametnih tehnoloških ideja i studijama slučaja. Istaknuo je, između ostalog, kako treba vjerovati svojim klijentima, svojoj publici i pratiti njihov ritam, učiniti im proizvode i usluge jednostavnim i primamljivim. Zanimljivo je što, u svijetu u kojemu se naglašava važnost praćenja globalnih trendova, Drost ističe kako je ponekad važno raditi ono što drugi ne rade – što će pomoći da uvijek budete korak ispred, uz postulat – u oglasu stvorite iskustvo.

Kao primjer odličnog, uspješnog oglašavanja, Drost je naveo “Dairy milk bulbby” Milka čokoladu, kao i reklamu za Nascar, od kojih potonja posebno pokazuje kako se prilikom procesa brendiranja i oglašavanja u gledatelja može stvoriti iskustvo, doživljaj, ali i dinamika, koja ovisi o glazbi i ritmu kadrova, vrhunskoj montaži.

Također je važno, naveo je govornik, stvoriti razgovor, interakciju s korisnicima, ali i – s vremena na vrijeme, promisliti i “resetirati” sami sebe kao tvrtku, kao brend. Nova vremena donose nove potrebe korisnika, a s time i nove strategije. Drost napominje kako se ne smije zapostaviti iskušavanje novih platformi, novih kanala, kao što je Deepblue napravio s Instagramom, stvorivši zanimljivu opciju kreiranja svog animiranog lika, s obzirom na svoje individualne preferencije, hobije i navike, a koja odlično funkcionira unutar same tvrtke, odaje dojam opuštenosti, dopušta upoznavanje kolega i eliminira deindividualizaciju. Slijedeći ovih nekoliko koraka, uz kontinuirani rad, stalnu prilagodbu i poragu za inspiracijom, poruka će brenda, kaže Drost, kroz kroz buku prijeći kao metak kroz zrak i doći do vaše publike.

Stephane Coruble – direktor RTL AdConnecta – prisutnima se obratio govorom na temu “Getting Serious with Total video!”, objasnivši kako to RTL Adconnect definira total video te koja mu je namjena i strategija. Linearni ili klasični TV, kakvog imamo u svojim domovima, napomenuo je Coruble, vrlo je otporan na ekosistem Total videa.

Iznio je i zanimljivi podatak – taj da u Hrvatskoj prosječna osoba dnevno 4 sata i 26 minuta provede gledajući TV, dok je prosjek Zapadne Europe nešto niži, ali svejedno blizu 4 sata. Srodno tome, iako ne ugrožavaju navike gledanja klasičnog TV-a, videi na drugim platformama također postaju sve popularniji, napomenuo je govornik. Zato su takve vrste komuniciranja s publikom posebno zanimljive oglašivačima.

No, velika konkurentnost i zasićeno tržište dovode do novog problema – vidljivosti. Naime, više od pola display reklama na kraju prođu ispod “radara” publike, zato je važno pratiti “puls” svoje publike i jako dobro pogoditi svoju ciljanu publiku. Publika je zaintrigirano slušala dok je Coruble govorio o Ad Fraudu ili reklamnim prevarama, posebno kada je pokazao video u kojemu se jasno vidi kako dvojica nekolicina mladića u posjedu ima tisuće pametnih telefona s kojim posjećuje stranice glumeći zainteresirane korisnike.

“Nažalost, i to je dio ovog ekosustava, ali ne nešto što se ne može pobijediti, to je stvarnost s kojom smo svi suočeni”, rekao je Coruble. Budući da trendovi pokazuju sve veći interes publike za video sadržajem, platforme bi se trebale okrenuti kreiranju ovakve vrste sadržaja, a njihov bi korak trebali pratiti i oglašivači. Na kraju, govornik je predstavio RTL-ove novitete iz kategorije “Total videa”: AdPremium, AdDex i AdAffinity.

0:08
Bert Habets (CO-CEO RTL Group): TV = Total Video / Henning Tewes (CEO RTL Hrvatska): Welcome to RTLplay

Konferenciju je otvorio Bert Habets – Co CEO RTL grupe koji je objasnio kako je unutar RTL-a izgledao proces konvergencije i prilagodbe na nove platforme za produkciju sadržaja. Istaknuo je veliku ulogu pametnih telefona (napomenuvši kako ih se u svijetu trenutno koristi čak 900 milijuna) u navikama i ponašanju korisnika, što je samo jedan primjer promjene medijsko-tehnološkog krajolika.

Kao svojevrsni “novi val” investiranja u video sadržaj, Habets je naveo Netflix, Facebook, YouTube i Amazon. Posebno su zanimljivi primjeri koje je naveo kao uspješne prijelaze s jedne platforme na drugu, upravo zbog olakšanog kreairanja sadržaja i mogućnosti doticanja velikog broja korisnika. Tako je ispričao priču o Cameronu Dallasu, čiji su videi na Vineu bili toliko popularni da je dobio vlastitu seriju na Netflixu – “Chasing Cameron”. Dobri su primjeri i poplarni “gameri”, koji su inovativnim načinom privukli pozornost korisnika na platformama i pomoću toga profitirali i postali “internetske zvijezde”. “Broj kanala i platformi”, rekao je Habets, “s tehnološkim će napretkom konstantno rasti, što će rezultirati još većim pojeftinjenjem i olakšavanjem kreiranja sadržaja, ali i donijeti nove izazove”.

Zanimljivo je što će televizija, kao tradicionalni medij, i dalje ostati relevantni, točnije – naš govornik je kazao da se budućnost fokusira na televiziju, na video sadržaj. Tome u korist idu i informacije o korisničkim navikama u SAD-u, dobiveni njihovim istraživanjem za 2016. godinu. U SAD-u prosječni stanovnik na gledanje televizije potroši pet sati dnevno, a čak 40% vremena koje posveti medijima, utroši na korištenje (pametnih) mobitela. Reklamna industrija i dalje se u najvećoj mjeri oslanja na televiziju.

RTL će nastaviti ulagati, kako u zabavne sadržaje koji su korisnicima zanimljivi, tako i u informativne sadržaje koji uživaju povjerenje javnosti, istovremeno ići uz korak globalnih medijskih i tehnoloških trendova. Digitalni sektor trenutno zauzima 10% RTL-ovog ukupnog poslovanja, a Habets napominje kako će se ta brojka u sljedeće dvije godine uspeti na 15-20%.

Zanimljiv sadržaj, moderna tehnologija, povjerenje publike i konstantna kreativnost i inovativnost, rekao je Habets, ostaju kamen temeljac brenda RTL.

Nakon Habetsa, riječ je preuzeo Henning Tewes, predsjednik Uprave RTL-a Hrvatska koji je objasnio kako funkcionira RTL-ov digitalni novitet – RTL Play. Ova platforma predstavlja modernu, naprednu uslugu, savršenu za oglašavanje. RTL Play nudit će on demand usluge, ali i pregršt raznolikih i zanimljivih sadražaja – od kraćih do dužih formata, emisija, serija i priloga. Oglašivačima će zasigurno zanimljiva biti činjenica da, u usporedbi s YouTubeom na kojemu oglasi uzimaju 46% pažnje korisnika, RTL Play svojim dizajnom uzima čak 97% iste.

S posebnim uzbuđenjem, prisutni su primili vijest o novoj sezoni Big Brothera koja nas čeka u veljači, ali i o sportskom spektaklu, Euru 2018., koje će se održavati u Hrvatskoj, a koje će prenositi RTL.

 

Preporučeno
Imate zanimljivu priču, fotografiju ili video?
Pošaljite na Whatsapp, Viber, MMS 097 64 65 419 ili na mail vijesti@riportal.hr ili putem Facebooka i podijeliti ćemo ju sa tisućama naših čitatelja.
Komentari
Povezani sadržaj
Views Views