Ljudi ne žele koristiti javni prijevoz zbog pandemije, a u Zagrebu je dodatni poticaj bio i potres
Neviđena jagma za toalet papirom obilježila je početak pandemije COVID-a 19, a sada kada joj se nazire kraj, ili barem prvog vala, gotovo luđačka pomama zavladala je za biciklima. Neki su već proglasili ”renesansu bicikla”. Hoće li se održati, pogotovo s obzirom na stanje prateće infrastrukture, drugo je pitanje i njime se bavimo u idućem tekstu. Dotad na ovome mjestu bilježimo kako je ”uragan kozmičkih vibracija” svijet gotovo preko noći premjestio sa četiri na dva kotača i barem privremeno trasirao put prema dugoročno održivom razvoju u kojemu ”vitezovi pedale” više neće morati kao Don Quijote i Sancho Panza jurišati uvijek iznova na neumoljive vjetrenjače s kolnika.
”Razmišljate o kupnji bicikla? Pripremite se na to da ćete se načekati”, piše New York Times. ‘Bum prodaje: Bicikli su novi toaletni papir”, dodaje Guardian, a na istom je tragu Washington Post: ”Kakve veze imaju bicikli i toaletni papir? U oba slučaja ”nestaju” iz trgovina usred pandemije koronavirusa”. Da ne nižemo dalje strane naslove i sami smo na domaćem terenu primijetili da je došlo do slične pojave, a dojmove smo razmijenili i sa specijaliziranim trgovcima biciklističkim opremom.
”Došlo je do iznimno velike potražnje za biciklima, a time i porasta u prodaji, trenutno vlada i neopisiva gužva i potreba za servisom bicikala na koji se čeka tjednima, a vidimo i nove bicikliste ili barem one koje nisu koristili bicikl godinama”, za RTL.hr kazao je zastupnik Gianta za Hrvatsku Ivan Stipić.
O konkretnim brojkama je, kaže, ”nezahvalno govoriti jer se njima da vrlo lako manipulirati”: ”Ipak, ako govorimo o “postkorona” periodu nakon popuštanja mjera i otvaranja biciklističkih trgovina, dakle od 27. travnja do danas, u usporedbi s istim periodom lani, onda možemo reći da je komadni rast prodaje bicikala veći od 250 posto. Ako uzmemo period od početka godine do današnjeg datuma s istim periodom lani, onda imamo povećanje od svega osam posto u odnosu na prošlu godinu”.
Ljudi su željni kretanja na otvorenom, a traže i alternativu javnom prijevozu
”S obzirom na to da smo gotovo 40 dana bili zatvoreni i da je bila moguća samo webshop prodaja, moglo se očekivati da će kupci koji nisu mogli “realizirati” kupnju u periodu dok su biciklističke trgovine bile zatvorene “nahrliti” po novi bicikl čim su se trgovine otvorile. Vrlo vjerojatno je da je “dugotrajan” boravak u zatvorenom djelovao na ljude i da su se zaželjeli kretanja na otvorenom čemu treba dodati i to da u većim gradovima sve manje ljudi koristi javni prijevoz i odlučuju se za bicikl kao alternativu”, kaže Stipić.
Što se tiče servisa, slično je, dodaje, kao i kod prodaje: ”Osjećamo posljedicu nemogućnosti rada, u trajanju od 40 dana, te je trenutno neopisiva gužva i potreba za servisom bicikala. Naš servis već godinama radi po principu najave/rezervacije termina kako bi svaki bicikl koji zaprimimo na servis vratili korisniku servisiran u roku od 24 sata. Konkretno, da nazovete i želite rezervirati termin za servis, prvi slobodan datum je 24. lipnja – znači tek za nekih pet tjedana”.
Sve je bilo neizvjesno, a onda se odjednom samo zakotrljalo i nastala je ludnica
”Prvi mjeseci ove godine su bili usporeni zbog očigledne blokade i neizvjesnosti kod ljudi zbog COVID-a 19, a onda je u Zagrebu bio i potres da bi se onda početkom travnja preko noći dogodio uragan kozmičkih vibracija i svi su diljem svijeta poludjeli za biciklima”, za RTL.hr kazala je Sanja Biželj-Gligorić, direktorica Ciklo-Centra.
‘’Potražnja je kod nas porasla barem 10 puta, nismo to mogli zadovoljiti, no tko je i mogao biti spreman za ovo. Imali smo zalihe napravljene prema očekivanjima s obzirom na to da nabava radi i par godina unaprijed. Bili smo koncentrirani na prodaju koliko smo mogli odraditi, a nastao je opći kaos – ni servis se nije moglo održavati, mi smo radili smo za one kupljene kod nas i tako ostaje do daljnjeg, čeka se minimalno 14 dana”, kaže.
Upoznata je dobro s nestašicom koja vlada u ostatku svijeta: ”Zalihe nestaju, a bicikala će biti, ali neće biti baš izbora. Ljudi ne žele koristiti javni prijevoz zbog epidemije, a u Zagrebu je dodatni poticaj bio i potres pa i dalje nema u potpunosti javnog prijevoza. Doduše, ni inače sama ne idem automobilom, sada pogotovo, do centra jer postoji i dalje mogućnost da na njega nešto padne i mnogi čine slično”.
U pozadini ‘bicikl-buma’ (ne) skriva se dobar posao
”Što se tiče onih koji misle da ćemo mi sad ne znam kako zaraditi, nećemo napraviti posao jer smo u mjesec dana prodali zalihu za šest mjeseci, a u međuvremenu smo morali odbijati poslove koje bismo inače paralelno radili. Sada nemamo bicikala, a servis ne donosi dovoljno i bit će teško i do kraja godine”, upozorava Biželj-Gligorić.
Da je pandemija koronavirusa zasigurno dodatno motivirala ljude na kupovinu bicikla kao idealnog sredstva za rekreaciju na otvorenom koje ne krši pravila socijalnog distanciranja, smatra i Rober Logožar, voditelj kanala prodaje Decathlona, koji je za RTL.hr kazao da je i kod njih povećana potražnja na odjelu biciklizma – kako u poslovnicama, tako i u web trgovini, a najviše na odjelu odraslih i dječjih brdskih bicikala te dodatne opreme.
Povećana je, dodaje, također potražnja za rolama i romobilima: ‘’I rezervni dijelovi za bicikle prate povećanu potražnju baš kao i servis. Zbog sigurnosnih razloga servis bicikala nije bio moguć, ali od sljedećeg tjedna usluge tiska i servisa (za bicikle, role i klizaljke) bit će opet dostupne’’.
Na servis se uglavnom čeka i mjesecima
”Zadnjih desetak godina prodaja bicikla bilježi lagani rast, ali ovakva potražnja kakva je trenutno nije zabilježena. Znamo i da ovaj trend nije zahvatio samo Hrvatsku već je globalni. Izgleda da su ljudi shvatili da je bicikl najkvalitetnije rješenje za kretanje po gradu i rekreaciju”, za RTL.hr kazao je Kristijan Keindl, vlasnik Keindl sporta, u kojem u tekućem mjesecu očekuju gotovo duplo veću prodaju nego u istom mjesecu lani.
Napominje i da s pojačanim interesom za biciklima, raste zanimanje i za opremom te dijelovima: ”Veliki broj korisnika izvadio je svoje stare bicikle i sada ih želi popraviti kako bi ih mogli koristiti. Shodno tome porasla je i potražnja za dijelovima kao i za servisom. U ovom trenutku čekanje na servis je dulje od 30 dana”.
U DSG-u porast prodaje od popuštanja mjera bilježe za više od 100 posto u odnosu na isto razdoblje lani, a vlasnik Dražen Gustović za RTL.hr je kazao da je ”razlog tome što dio konkurenata u branši nije imao bicikala na stanju zbog problema s isporukama uslijed epidemije”.
”Mi smo se pripremili za sezonu te naši dobavljači nisu zatvarali tvornicu nego su i uslijed pandemije radili s manjim kapacitetom i uspjeli isporučivati bicikle. Dio kupaca se odlučilo za kupovinu bicikla jer ne žele koristiti javni prijevoz, a drugi su se odlučili rekreirati jer su ostali doma. Povećanje prodaje se osjeti i u prodaji djelova, a u servisima su nam termini popunjeni mjesec dana unaprijed. Povećanja prodaje bilježile su se prijašnjih godina kada su cijene goriva rapidno rasle, ali nikad u ovakvom razmjeru”.
Biciklista bi bilo i više da postoji infrastruktura
Ljudi su nakon karantene željni kretanja i boravka u prirodi što bicikl pruža na najbolji mogući način, ističe Keindl: ”Također, mislim da se probudila svijest i da sve veći broj ljudi želi i prihvaća zdrav način života, a kao zdrav način života bicikl je neizbježan. Primjećujemo i da se veći broj ljudi odlučio na bicikl kao prijevozno sredstvo kroz grad čime se značajno štedi vrijeme, a i ne morate biti u javnom gradskom prijevozu. Kada bi postojala kvalitetna infrastruktura, sigurno bi na našim ulicama bio i znatno veći broj ljudi koji bi koristili bicikle”.
”U ovom sam poslu već 27 godina i nikada ranije se nešto niti približno slično ovome nije dogodilo”, kaže Biželj-Gligorić i zaključuje: ”Kultura bicikliranja kontinuirano raste, ali ne prati je razvoj biciklističke infrastrukture, ona je loša i nije planski napravljena. Nadam se da će se potreba za boravkom u prirodi kod ljudi zadržati i da će sve ovo potaknuti i gradske uprave da se posvete razvijanju biciklističke infrastrukture’.
Vijesti.hr
