Deset posto ima povišen kolesterol, svaki peti mora na dodatan pregled vida, a uz pretilost imaju problem i s visokim krvnim tlakom. Iako zvuči kao da je riječ o odraslima riječ je o zdravstvenom karton budućih učenika prvog razreda osnovne škole
Do početka školske godine još je sedam dana. Prvašić Filip kaže da je sve spremno.
“Torba, pernica. Mjerio sam kile i visinu”, priča Zagrepčanac Filip kako je bilo i na liječničkom pregledu prije upisa u školu.
Mjerio je i razinu nasljednog povišenog kolesterola. I to prvi put ove godine na sistematskom pregledu pri upisu u prvi razred, donosi RTL Danas.hr.
“Radili smo analizu krvi. Sve je odlično! Filip se bavi nogometom. Sve što pojede, to i potroši. Recimo da se nisam bojala da bi imao visoki kolesterol ili šećer”, objašnjava Filipova majka Katarina.
Prvi put ove godine testirani su prvašići. Njih 31.000 ima i nalaz kolesterola. Podaci kažu da ih je najviše s urednim nalazom, njih 88 posto. Povišen kolesterol ima više od 3000 učenika, a viši ili jednak 6.1 ima 429 učenika, odnosno nešto malo više od jedan posto.
Njih će liječnici školske i adolescentne medicine uputiti na daljnje preglede.
“Kolesterol je kolesterol. Koliko god je nužan za život, pretjerana koncentracija može biti opasna, osobito ako ga nađete u populaciji gdje ne bi trebao biti povišen, a govorimo o dječjoj populaciji”, ističe liječnik obiteljske medicine, Andrej Čuš.
Sistematski pregledi otkrili su puno o zdravstvenom kartonu prvašića.
“Nalazimo povećanu štitnjaču kod jednog manjeg udjela. To je negdje oko 0.1 posto na upisu u prvi razred, zatim se srce mora poslušati, pa nalazimo i dva posto djece sa šumom na srcu, a jedan posto može imati i povećan krvni tlak”, objašnjava specijalistica školske medicine, Ivana Pavić Šimetin.
“Šesto, sedmo ili osmogodišnjak s visokim tlakom prije je bila rijetkost. Danas se to, nažalost, događa puno više i puno češće”, ističe Čuš.
Deset posto učenika koji imaju povišen nasljedni kolesterol bit će na zdravoj prehrani i ponovno se testirati za pola godine. Kod učenika su problem i kilogrami. Njih 35 je s prekomjernom tjelesnom masom i debljinom. Više je dječaka, nego djevojčica.
Liječnici koji se susreću s problemom u svojim ordinacijama, kažu da je problem i negiranje.
“Teško da će jedan šestogodišnjak sam sebi reći da mora prestati jesti slatko. Problem je u tome što ću jednog dana biti pretio, debeo”, dodaje Čuš.
Na pregledu za upis u prvi razred dva posto djece sazna da ima zakrivljenu kralježnicu, a svaki peti učenik treba i na dodatne preglede vida.
“Poboljšanje je u higijenskoj navici četkanja zubi, ali i dalje ih više od 10 posto nalazimo sa zubnim karijesom”, naglašava Pavić Šimetin.
Zdravstveni karton prvašića prije deset godina i sada se promijenio. Njihovo zdravlje i kronične bolesti preslika zdravstvenog stanja odrasle nacije, piše RTL Danas.hr.