Sanacijski ravnatelj KBC-a Zagreb Hrvoje Vrčić u razgovoru za zdravlje.hina.hr govori o daljnjem razvoju dječje kardiokirurgije u toj najvećoj hrvatskoj bolnici, odnosno uspostavi programa objedinjene dječje kardiologije i kardijalne kirurgije kako bi se što veći broj djece s prirođenim srčanim manama operirao u Hrvatskoj, bez potrebe da na operacije odlaze u inozemstvo.
Vrčić govori i o otvaranju Jedinice za opservaciju pri Centru za hitnu medicinu, zahvaljujući kojoj je za 70 posto smanjen broj hospitalizacija iz hitne službe, a time i broj nepotrebnih primitaka pacijenata u bolnicu, te o naporima na smanjenju lista čekanja na dijagnostičke postupke, kao i nastojanjima da se povećaju prihodi i smanje gubici te zdravstvene ustanove.
Nedavno ste najavili novosti u dječjoj kardiokirurgiji, kako djeca na pojedine zahvate na srcu više ne bi morala odlaziti na liječenje u inozemstvo. O čemu se radi?
U Hrvatskoj se godišnje rodi oko 400 djece s prirođenim bolestima srca, od čega je za njih dvjestotinjak potrebno kirurško liječenje prirođenih srčanih anomalija, kako u novorođenačkoj tako i u dječjoj dobi. Trenutno se u KBC-u Zagreb godišnje operira tek polovica od ukupnog broja djece s prirođenim bolestima srca. KBC Zagreb stožerna je ustanova hrvatskoga zdravstva i jedino se kod nas obavljaju svi segmenti kardiovaskularne medicine: kardiologija i kardijalna kirurgija odraslih, te pedijatrijska kardiologija i kardiokirurgija prirođenih anomalija srca. U Klinici za kardijalnu kirurgiju imamo tim stručnjaka za djecu na čelu s Darkom Anićem, Draženom Belinom, Alenom Hodalinom i Željkom Djurićem, koji se nedavno vratio iz Bostona. Ministarstvo zdravlja, Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje i Uprava KBC-a Zagreb žele da se što veći broj djece operira u našoj ustanovi uz istu ili veću kvalitetu i sigurnost. U pregovorima smo sa centrom izvrsnosti u Europi kako bi osigurali suradnju i edukaciju.
Uprava želi u potpunosti integrirati sve struke koje se bave kardiovaskularnom medicinom u sklopu budućeg Hrvatskog nacionalnog centra za srce. Jedan je od ključnih ciljeva uspostava programa objedinjene dječje kardiologije i kardijalne kirurgije. Na taj način u potpunosti će se zadovoljiti dijagnostičke i terapijske potrebe djece s prirođenim bolestima srca. Namjera nam je da Hrvatski nacionalni centar za bolesti srca bude i međunarodno prepoznati centar za prirođene bolesti srca, kako intervencijske kardiologije tako i kongenitalne kardiokirurgije. Naš optimizam počiva na iskustvu i uspjehu kardiologije i kardiokirurgije odraslih, pa se nadamo da će i u ovim slučajevima idućih godina liječenje u inozemstvu postati izuzetak.
Jedna od novosti je i otvaranje Jedinice za opservaciju pri Centru za hitnu medicinu. Kako ona djeluje i što donosi pacijentima?
Jedinica za opservaciju pri Centru za hitnu medicinu ima devet odvojenih postelja. U tom prostoru provodimo dijagnostičko-terapijske postupke koje smo dosad radili nakon primitka u neki od bolničkih odjela. Jedinica za opservaciju otvorena je 15. rujna, a u prvih 20 dana obradili smo 226 pacijenata, od kojih je u bolnicu zaprimljeno samo 51. Drugim riječima, bitno smo smanjili broj nepotrebnih primitaka u bolnicu, a daljnju obradu pacijenata provodimo u idućim danima kroz dnevnu bolnicu. Važno je naglasiti kako su pacijenti tijekom poslijepodneva i noću u svom domu, sa svojom obitelji. Smanjili smo za 70 posto broj hospitalizacija iz hitne službe. To je omogućilo prethodno naručenim pacijentima da budu u zakazanom terminu primljeni na bolničko liječenje jer njihove postelje nisu zauzete s pacijentima koji su dosad primani u hitnu službu.
Prije mjesec dana izjavili ste da su zahvaljujući poboljšanoj organizaciji rada i kroz Program plus liste čekanja u prvih šest mjeseci smanjenje za više od 9000 pacijenata. Kakva je trenutno situacija s listama čekanja i koliko su skraćena čekanja na MR, CT, UZV, operaciju katarakte? Na koje pretrage pacijenti trenutno najduže čekaju?
Nažalost, i dalje se najduže čeka na nuklearnu magnetsku rezonancu jer se radi o malom broju vrlo skupih uređaja. Vrijeme čekanja u našoj bolnici sad iznosi oko 180 dana. To je prihvatljivo u većini zemalja Europske unije, a mi ćemo se i dalje truditi da vrijeme čekanja naših pacijenata na bilo koju pretragu bude što kraće. Važno je naglasiti da za hitne pacijente nema čekanja. Za CT se trenutno čeka petnaestak dana, na UZV srca u hitnoj indikaciji pacijenti se primaju istoga dana, dok se žurni pacijenti obrade unutar nekoliko tjedana. Lista čekanja za ostale pacijente za UZV srca je 45 dana. Lista se mijenja iz dana u dan. Prvi slobodni termin za operaciju katarakte na današnji dan je 30. studeni 2015. godine. Liste čekanja nema za gastroskopiju, kolonoskopiju i kardiološki pregled kod djece.
KBC Zagreb u prvoj je polovici godine ostvario za 22 posto veće prihode, ponajprije zahvaljujući novom modelu plaćanja i ugovaranja s HZZO-om. S obzirom da je KBC prethodnih godina dnevno stvarao gubitak od milijun kuna, kako očekujete da ćete završiti ovu godinu?
Tijekom prošle godine zbog poslovanja u limitu mi smo stvarali gubitak nešto manje od milijun kuna dnevno. Jer svaki pregled, operacija ili dijagnostički postupak preko ugovorenog išao je na štetu KBC-a u kojem su se većina pacijenata željeli liječiti. Izlazak HZZO-a iz riznice omogućio je da pacijenta “prati novac”. To je jedan od važnih uspjeha zdravstvene administracije. Siguran sam da nema dovoljno pacijenata u Hrvatskoj za sve naše doktore i bolnice. Jedan od naših poslovnih ciljeva je uprihoditi više od rashoda. Nažalost, u ljetnim mjesecima to nismo uspjeli zbog godišnjih odmora. No, rujan je donio povoljnije rezultate, tako da su nam rashodi za 11 milijuna kuna manji od prihoda zahvaljujući zalaganju svih djelatnika KBC-a Zagreb.
Koliki su rokovi plaćanja dobavljačima te, s obzirom na veće prihode, kako ih planirate skratiti i približiti se zakonskom roku od 60 dana?
Bolna rana hrvatskog zdravstva su kašnjenja u plaćanju. S većom produktivnošću i maksimalnim iskorištavanjem resursa, te racionalizacijom rashoda približavamo se plaćanju unutar zakonskog roka. Intenzivno radimo na smanjenju obaveza i prosječno ih mjesečno skraćujemo za petnaestak dana.
U provedbi mjera Ministarstva zdravlja dosad se najuspješnijom velikom bolnicom po učinkovitosti liječnika i iskorištenosti opreme pokazao KBC Rijeka. Zašto KBC Zagreb u tome zaostaje iako je najveća, najbolja i najsuvremenije opremljena hrvatska bolnica?
Kolege u riječkom KBC-u napravili su u kratkom vremenu odličan posao na čemu smo im više puta čestitali. Kao središnja nacionalna bolnica, mi zbrinjavamo najteže slučajeve, kao i bolesnike s komplikacijama iz drugih bolnica. Usprkos tome, naši naturalni pokazatelji u polikliničkom i stacionarnom radu su u porastu, iskorištenost naših uređaja također raste, kao i obrtaj pacijenata. (Hina – Tamara Marinković)
