U Hrvatskoj živi znatno više umirovljenica nego umirovljenika, no unatoč tome žene primaju znatno niže mirovine. Prosječno, žene uživaju mirovinu čak šest i pol godina dulje od muškaraca, ali im je ona u pravilu manja za oko 96 eura mjesečno. Razlike proizlaze iz više faktora, među kojima su najznačajniji kraći radni staž i prekidi u karijeri.
Prema službenim podacima, Hrvatska ima 941.487 korisnika mirovina prema općim propisima, ne računajući isplate koje dolaze temeljem međunarodnih ugovora. Za dodatnih 192.000 korisnika koji primaju mirovine iz tih ugovora, prosječan iznos je svega 176 eura, jer se uglavnom radi o osiguranicima koji su u Hrvatskoj odradili samo dio radnog staža, dok su ostatak radnog vijeka proveli u inozemstvu.
Kada se ova skupina izuzme iz izračuna, prosječna mirovina po Zakonu o mirovinskom osiguranju (ZOMO) iznosi 595 eura, uz prosječno 31 godinu staža. No, tu se pokazuje velika rodna razlika: muškarci u prosjeku primaju 651 euro, dok žene dobivaju 555 eura. Glavni razlog je činjenica da muškarci imaju duži radni vijek – prosječno 32 godine i 10 mjeseci, dok žene ostvaruju oko dvije i pol godine manje.
Dodatno, žene češće imaju prekide u stažu zbog brige o djeci i korištenja rodiljnih dopusta, što im dodatno smanjuje mirovinu. Kako bi se to ublažilo, Vlada je uvela dodatni staž od šest mjeseci za svako dijete, a od ove godine taj bonus je povećan na 12 mjeseci po djetetu.
U Hrvatskoj je gotovo 550.000 žena u mirovini, dok je muškaraca nešto više od 400.000. Oni su češće u kategoriji viših mirovina jer su, statistički gledano, radili bolje plaćene poslove i imali više rukovodeće funkcije. Tako primjerice mirovinu iznad 1.500 eura prima oko 8.500 muškaraca, dok je među ženama takvih korisnica oko 4.300.
Posljednje usklađivanje mirovina iznosilo je 6,48% i primjenjuje se od srpnja. Povećani iznosi bit će isplaćeni s mirovinom za kolovoz, zajedno s razlikom za prethodni mjesec. Promjene su rezultat novog Zakona o mirovinskom osiguranju, koji je stupio na snagu 1. srpnja. Prema njemu, formula usklađivanja sada se temelji na omjeru 85:15 u korist rasta potrošačkih cijena, dok manji dio prati rast plaća, piše Net.hr.
