JAVNA TAJNA

Žive vani, a liječe se u RH: Hoće li popis stanovništa biti vjerodostojan?

Photo: Igor Kralj/PIXSELL

Uskoro nas čeka popis stanovništva. Od 13. do 26. rujna trajat će samostalno popisivanje kroz elektronički sustav e-Građani, a potom, od 27. rujna do 17. listopada popisivači će dolaziti popisati one koji se nisu samostalno popisali.

Ovaj se popis iščekuje s posebnim interesom jer će biti prvi otkako je Hrvatska postala članicom Europske unije pa bi trebao pokazati razmjere iseljavanja koje je potom uslijedilo, odnosno loše demografske trendove na koje domaći demografi intenzivno upozoravaju proteklih godina.

Postavlja se i pitanje koliko će popis stanovništva biti vjerodostojan i u kojoj će mjeri prikazati stvarno stanje budući da mnogi koji su odselili iz Hrvatske nakon prošlog popisa 2011. godine, a naročito nakon prijema u članstvo EU 2014. godine, nisu odjavili prebivalište, piše Net.hr.

Javna je tajna da je na desetke tisuće onih koji rade u inozemstvu, a i dalje koriste usluge ovdašnjeg zdravstvenog sustava. Liječenje u Hrvatskoj, od popravka zuba do dijagnostičkih pretraga, još uvijek je znatno jeftinije negoli u Njemačkoj, Irskoj ili Austriji.

VIDEO DANA:

“Poslodavac u Austriji te prijavi, ali ti se sam odjavljuješ kod kuće. Ljudi se ne odjavljuju jer koriste benefite zdravstva. Prijave se na roditelje ili ženu i onda imaju besplatno zdravstvo”, napisao je ovih dana jedan čitatelj Net.hr-a.

“Zašto da plaćam skupo austrijsko dopunsko zdravstvo kad mogu hrvatsko za 80 kuna! Npr. inzulin se naplaćuje u Njemačkoj i Austriji, a kod nas je besplatan. Vi fino izvadite knjižicu dopunskog osiguranja i oni terete HZZO… I tako u 100 stvari. Problem je nastao prošle godine kada je krenula SEPA. Tada je naša Porezna (uprava) dobila uvid, a dotad su mislili da sam nezaposlen. Ja sam se na vrijeme odjavio. To rade naši ljudi u Irskoj i ostalim zemljama”, napisao je čitatelj.

Inače, SEPA (Single Euro Payments Area) je jedinstveno područje plaćanja u eurima na kojem potrošači, poslovni subjekti i tijela javne vlasti mogu izvršavati i primati plaćanja u eurima pod jednakim osnovnim uvjetima, pravima i obvezama, neovisno o njihovoj lokaciji, a obuhvaća sve članice EU te Island, Lihtenštajn, Norvešku, Švicarsku, Monako i San Marino.

Bivši ministar rada i mirovinskog sustava Mirando Mrsić smatra kako se problem onih koji su i dalje prijavljeni u Hrvatskoj iako rade u zemljama EU, državna administracija može lako riješiti ako ima volje i želje za to.

”Trebaju se samo upariti podaci pa da se vidi tko radi i koristi zdravstvene usluge u Hrvatskoj, a tko je vani jer u svim zemljama postoje podaci o tome tko je gdje zaposlen. Problem HZZO-a je nesređenost same evidencije jer u njihovoj bazi su i hrvatski državljani iz BiH koji također kod nas imaju zdravstveno osiguranje s obzirom na dvojno državljanstvo. HZZO nije do sada, barem koliko ja znam, napravio ikakav korak k tomu da se utvrdi koliko je osiguranika prijavljeno u Hrvatskoj, a de facto rade u zemljama EU. Taj broj sigurno nije mali i nije mi jasno zašto to nije učinjeno budući da predstavlja trošak za zdravstveni sustav jer ti ljudi ne uplaćuju doprinose u našu zdravstvenu kasu”, kazao je Mrsić za Net.hr.

”Oni će biti popisani zato što su formalno prijavljeni u Hrvatskoj i formalno ovdje imaju prebivalište, nezavisno od toga što su se morali prijaviti u zemlji u koju su iselili. U ovoj situaciji nemoguće je napraviti distinkciju. Ni po definiciji Eurostata oni zapravo ne bi trebali biti stalni stanovnici Hrvatske. Po toj definiciji, stalni stanovnik nekog mjesta je onaj koji u njemu provede najveći dio svoga slobodnog dana, a to je za ljude o kojima govorimo nemoguće konstatirati. Oni nisu stalni stanovnici Hrvatske, ali budući da se nisu odjavili, bit će popisani kao takvi“, napominje demograf Stjepan Šterc.

Preporučeno
Imate zanimljivu priču, fotografiju ili video?
Pošaljite na Whatsapp, Viber, MMS 097 64 65 419 ili na mail vijesti@riportal.hr ili putem Facebooka i podijeliti ćemo ju sa tisućama naših čitatelja.
Komentari
Povezani sadržaj
Views Views